Čitateljski klub + godinu zanimljivih naslova i rasprava priveo je kraju susretom na kojem se razgovaralo o romanu domaće spisateljice s kanadskom adresom, Sva je priroda divlja i surova Ivančice Đerić. Roman, inače okarakteriziran kao noir triler, u našoj je čitateljskoj grupi polučio niz dojmova, ponajviše onih pozitivnih.
Radnju romana pratimo iz perspektive uglednog zagrebačkog bračnog para srednjih godina, a ona započinje najavom dolaska ženine prijateljice iz davnih studentskih dana, koja živi u Kanadi, te muževim susretom s osobom iz života njegovog prijatelja poginulog u ratu. Ovo dvoje likova prijatelja, o kojima saznajemo samo posredno, katalizatori su povratka u prošlost, u studentske živote likova, te u tragične događaje koji su ih tada obilježili – jedan od njih, koji je ujedno i pokretač napetosti u romanu, jest brutalno ubojstvo njihove kolegice iz studentskog doma.
Pripovjedač i pripovjedačica tako se vraćaju u zagrebačke osamdesete godine, potom i devedesete, te se razotkrivaju mračne strane društva i ljudske prirode – divlje i surove, kako roman i samim naslovom daje naslutiti. Osim istraživanja serije umorstava djevojaka, autorica se dotiče brojnih tema – rata i ratnih zločina, bolesti, obiteljskih disfunkcionalnosti, klasnih razlika, nacionalnih predrasuda. Neki od posebno teških motiva su, primjerice, nemar pripovjedača za psihički bolesnog brata, majčina netrpeljivost spram sinove djevojke srpske nacionalnosti, ili tragedija izazvana oružjem u rukama djeteta. Neke od čitateljica zamijetile su da roman uključuje toliko tema da ga se radije može nazvati studijom društva nego kriminalističkom pričom.
Ivančica Đerić piše jednostavnim, no sugestivnim jezikom, često se oslanjajući na citate i reference, koristeći poneki vulgarizam te obilje ironije i cinizma. Njeno pisanje evocira dojam rezigniranosti, no usprkos prevladavajućem pesimizmu i osjećaju beznađa, čitanje je iznimno pitko i nerijetko zabavno. Uvjetne zamjerke smo, doduše, uputile likovima koji su, iako odlično i uvjerljivo izgrađeni, gotovo svi ružnih karaktera, ispunjenih nebrigom za drugoga i bez iskupljujućih kvaliteta, što ponekad naruši i sumornom učini inače dopadljivu i uzbudljivu kriminalističku strukturu. Posebno su blijede sudbine ženskih likova koji nikako ne uspijevaju umaći bilo društvenom, bilo obiteljskom, bilo situacijskom nasilju.
Zanimljivo je bilo uspoređivati čitanja čitateljica različitih generacija – one koje su i same živjele u Zagrebu osamdesetih i devedesetih godina hvalile su vjerodostojnost atmosfere i likova opisanih u romanu, doživjevši ga ponajprije kao uvjerljiv dokument tadašnjeg gradskog miljea, čemu osobitu poletnost daje obilje referenci na popularnu kulturu. Nama nešto mlađima primarna vodilja i okosnica romana je ipak bila misterija o ubojstvima čije razrješavanje čitateljevu pažnju drži do zadnje stranice.
U formi zanimljivog i napetog trilera Ivančica Đerić ispisala je mnogo dublje i šire svjedočanstvo jednog vremena te posljedicama koje je ono ostavilo na ljude kakvi smo danas. Sva je priroda divlja i surova doista jest surovo štivo jer čitatelja podsjeća na okrutnosti kojima smo beznadno okruženi, no u isto vrijeme jest i iznimno zabavan čitateljski doživljaj koji osvaja uvjerljivom atmosferom, intrigantnom pričom i angažiranjem čitatelja. Ako zimske praznike odlučite kratiti baš ovom knjigom, zasigurno nećete požaliti.
Prvi proljetni susret Čitateljskog kluba + obilježio je naslov svestrane domaće autorice Sanje Lovrenčić 'Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost'. Evo kako je protekao razgovor čitateljske grupe!
Svibanjski susret Čitateljskog kluba 'Plus' bio je posvećen raspravi o kratkom romanu 'Posljednje putovanje u Beč' Irene Vrkljan, a ovo su dojmovi.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.