Svaki KČ svoju BP ima

Običan svijet to vjerojatno ne radi, ali u svijetu ljubitelja knjige ili, ako hoćete, knjigoljubaca, knjiških červekica/červeka, potpuno je normalna stvar voditi bazu podataka o pročitanim knjigama. Za razliku od običnog svijeta (OS), knjiškim červekima (KČ) neobično je važno da u svakom trenutku mogu provjeriti koju su knjigu pročitali – i ne samo to. Prosječan KČ, kada otvori svoju bazu podataka (BP), može doznati i mnoge druge podatke. Primjerice – KČ tako jednostavnim zavirnućem u svoju BP može provjeriti kojeg datuma je točno završio s čitanjem određene knjige, kada je ona originalno izašla, koliko je naslova pročitao od tog istog pisca i tako redom.

Prosječan pripadnik OS-a uzvinut će obrvama prema stropu i uz dozu posprdna smijeha upitati: „Pa, k jarcu, što će vam sve to!?“

Već samim ovakvim pitanjem ljubopitljivac se nepogrešivo legitimira kao pripadnik OS-a i KČ mu uopće ne mora odgovoriti, jer štogod rekao, običnosvijetaš neće razumjeti i uporno će ponavljati: „Da, ali zašto, čemu sve to?“

Knjiškom červeku njegova BP nije samo BP tj. puki izvor podataka, već i svojevrstan dnevnik, knjiga uspomena, prostor za razonodu, pa i dobar prijatelj! Svjesni važnosti BP-a u životu KČ-a, Booksini stručnjaci godinama vrijedno rade na razvoju knjiške megabaze podataka. Riječ je, dakle, o programu, BP-u koji će ispuniti snove i najtvrdokornijih među KČ-ima. Manje zahtjevan KČ zadovoljan je vrlo jednostavnom BP i o pročitanoj knjizi unijet će tek par osnovnih podataka: naslov knjige, ime pisca, i datum kada je pročitao tj. dovršio s čitanjem tog i tog naslova. U Booksinom razvojnom timu reći će vam – da, ali to je uistinu premalo. Koristeći se Booksinom megabazom podataka o svakoj pročitanoj knjizi moći ćemo doznati puno više podataka, gotovo sve.

Evo kako bi to trebalo izgledati:

Prvo, dakako, pročitate knjigu. Pročitati knjigu znači stvarno je pročitati, a ne preskakati ponešto, primjerice opise prirode ili snove. Da, ima dosadnih dijelova, ali jednom se napokon moramo pomiriti s činjenicom da pisci svoje rukopise grade od različitog materijala, a tu su uvijek i oni dosadni dijelovi. Stvar je časti svakog KČ-a da knjigu pročita od prvog do posljednjeg slova – u protivnom istu ne možemo unijeti u BP. Zapravo možemo, ali u bazu djelomično pročitanih knjiga, pa kada je stvarno pročitate, onda je možete premjestiti u pravu BP.

Dobro, pročitali smo knjigu, prvo unosimo naslov iste, potom i originalni naslov (ako je riječ o knjizi stranog autora). U za to predviđeno polje unosimo godinu kada je knjiga objavljena. Ne, dakle, godinu kada je kod nas knjiga objavljena, već kada je stvarno prvi put objavljena. U većini slučajeva taj podatak može se naći na prvim stranicama knjige, ali taj podatak katkad nije točan, pa uvijek morate provjeriti i na drugim mjestima.

Ime autora upisuje se ovako – prvo prezime, onda ime. U slučaju da je knjigu potpisalo više autora, valja unijeti ime i prezime svakoga od njih.

Kada je riječ o knjizi stranog autora, unosi se i ime prevoditeljice, odnosno prevoditelja. Zašto, pitat će netko. Onaj tko pita takvo što očigledno nije pravi KČ! Neunošenjem imena onoga tko je preveo knjigu iskazujete krajnje nepoštovanje prema osobi koja je uložila veliki trud i vrijeme, e da bi vam omogućila da knjigu pročitate na jeziku koji najbolje razumijete.

Dalje, unosimo broj stranica pročitane knjige. Za svakog pravog KČ-a to je iznimno važan podatak, jer, u biti, KČ-u jest važno koliko je knjiga pročitao, ali još važnije je koliko je stranica pročitao! Primjerice – jedan KČ može reći kako je u 2021. pročitao 186 knjiga. Drugi KČ, koji je u istom razdoblju pročitao svega 57 knjiga, može mu uzvratiti – dobro, majkoviću, pročitao si 186 knjiga, ali koliko je to ukupno stranica? Nerijetko će se u tom trenutku pokazati da je više pročitao onaj KČ koji je pročitao naoko manje. Onaj prvi, razotkrit će se, te godine ponajviše je čitao poeziju, a svima nam je poznato da su u svijetu čitanja knjiga, knjige poezije posve druga pjesma u odnosu na prozu i teže, svaka od njih, kojih 50-60-70 ili najviše 100 stranica. O proredu tj. broju znakova po stranici da i ne govorimo (dvostruki halfpajp rolajz s okretom od 960 stupnjeva)!

Unošenjem podataka u osnovnu BP automatski se formiraju i brojne druge BP. Na jednoj od njih knjige se nižu po imenu, odnosno prezimenu autora (od A do Ž). Kada ste od autora pročitali više knjiga redoslijed se objavljuje po godinama objave – od najstarijih do najnovijih.

U trećoj sekciji formira se, također automatski – nego kako, svojevrsni poredak spisateljica/pisaca po ukupnom broju stranica koje ste pročitali od svakoga od njih. I ovdje vidite zbog čega je svakom KČ-u neobično važno da uz svaku pročitanu knjigu unese i broj stranica iste. Iz tog poretka tj. tablice razvidan je čitateljski ukus KČ-a i način na koji se on razvija kroz godine i godine čitanja.

Skoro smetnusmo s uma, a valja i to pojasniti – u broj stranica knjige spada samo broj stranica djela, nikako ono ostalo – mogući predgovori, pogovori i slično. Onaj KČ koji u broj stranica pročitane knjige pribraja i sve ostalo, obični je nabijatelj kilometraže i takav će naići na opravdan podsmijeh drugih kolega KČ-a!

Jasno, u bazi se formira i cijeli niz drugih tablica iz kojih običnim pokliknućem miša možete provjeriti koliko ste pročitali knjiga (stranica) koje godine, te se uvjeriti napredujete li, stagnirate ili posrćete kao KČ.

Također, uz pomoć Booksine megabaze na jednom mjestu možete u svakom trenutku provjeriti kojem točno književnom razdoblju pripadate. Formula je jednostavna - zbroj godina objavljivanja podijeljen s brojem pročitanih knjiga. Primjerice – 1,235,462 podijeljeno s 619 iznosi 1995,89 ili ako želimo zaokružiti to je onda 1996. godina. KČ, dakle, čitateljski pripada 1996. godini, što je u redu – nije ni pomodar koji čita samo nove naslove, ali nije ni klasičar koji većinom brsti drevne knjige.

Ali, upitat će netko, može li se uz pomoć Booksine megabaze utvrditi kojem KČ stadiju pripadam. Može, nego što! Sve se zbraja i sve se može doznati.

Od 9,500 – 12,600 pročitanih stranica godišnje – KČ poletarac

Od 12,601 – 15,370 pročitanih stranica godišnje – KČ srednjoprugaš

Od 15,371 – 18,700 pročitanih stranica godišnje – KČ maratonac

Više od 18,700 pročitanih stranica godišnje – KČ ultramaratonac

Ovdje smo naveli samo ono najosnovnije iz megabaze koju razvijamo, ali poznato je da svaki KČ ima svoju BP i to je ono što ga razlikuje od običnog svijeta. Slično je i sa zagriženim filmofilima ili serijatorima (oni koji gledaju tv-serije) koji također imaju svoje BP.

Eh, da, čitate li u prosjeku ispod 9,500 stranica godišnje ne bi se smjeli nazivati KČ-om. U tom slučaju Booksina megabaza doživljavat će vas osobom koja očigledno ima život. Ako je to život (četverostruki rolajz bez doskoka).

F.B., 1. travnja 2022., Zagreb

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.