Page arrow

Knjižnica (koja) pokreće društvo

Large large novo 3 large olimpijada %c4%8ditanja2

Fotografija: Facebook Knjižnica Fran Galović.

Utorak
09.08.2022.

Svjedoci smo ubrzanog mijenjanja čitateljskih potreba i navika djece i mladih. Danas se generacija Z (Gen Z, Zoomeri) spretnije snalazi na tabletu, nego pred papirom, dok književnost pronalazi na društvenim mrežama (o percepciji mladih o književnosti na Internetu možete saznati više u opsežnom tekstu Ivane Dražić). Ako je knjiga udaljena samo jedan klik, kako je učiniti zanimljivijom i uzbudljivijom? Uostalom, kako okupiti djecu i mlade u čitateljsku zajednicu? Odgovor na ova, kao i brojna druga pitanja, ponudili su djelatnici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici. 

Knjižnica je proglašena knjižnicom godine prema izboru Londonskog sajma knjiga za iznimnu originalnost, kreativnost i inovativnost u svom području rada. Djelatnici knjižnice zaslužili su priznanje za dva programa koje provodi Dječji odjel Knjižnice: „BookTalk za odgojitelje: inspirirajte se novom literaturom za rad u vrtiću“  i „Mitska bića – digitalna priča“. Na naša pitanja o aplikaciji i drugim programima za djecu odgovorila je Danijela Petrić, voditeljica Dječjeg odjela Knjižnice.  

„Ovo međunarodno priznanje izniman je uspjeh koji dokazuje da koprivnička knjižnica svojim aktivnostima pokreće društvo i knjižničarsku zajednicu te doprinosi društvenom i kulturnom životu zajednice u kojoj djeluje. Ponosni smo i sretni što je rad naše knjižnice i knjižničara ponovno prepoznat i u međunarodnim okvirima. Posebno nas raduje da je naša knjižnica dva puta bila nominirana za ovu nagradu što dokazuje sustavan rad Knjižnice i poticaj je knjižničarima da i nadalje rade na razvoju vrijednih i kvalitetnih programa za različite skupine korisnika“, komentirala je nagradu.  

„Mitska bića – digitalna priča" je aplikacija u kojoj se pripovijeda o lokalnoj tradiciji koprivničkog kraja na interaktivan način (dostupna za preuzimanje na ovoj poveznici). U knjižnici su primijetili manjak priča koje bi djecu u duhu suvremenosti motivirale na otkrivanje lokalne povijesti i mitologije, što je pokrenulo ideju za aplikaciju: „U radu s djecom primijetili smo da mnogima od njih nedostaju vještine da aktivno slušaju i prepričavaju priče, rječnik im je često nedostatan, a digitalne kompetencije nezadovoljavajuće. Primijetili smo i nedostatak dječje literature o lokalnoj povijesti i legendama te općenito nedostatak digitalizirane literature na hrvatskom jeziku. I iz tih razloga krenuli smo u izradu interaktivnih digitalnih slikovnica, kojima su djeca oduševljena. One im pružaju drugačiji doživljaj i atmosferu jer, uz animaciju, imaju i zvuk te interaktivne elemente. Roditelji nam povratno javljaju da djeca vole iznova slušati ove priče.“ 

Zavirite li u aplikaciju, naći ćete priče o neobičnom prijateljstvu čarobnjaka Gordona i fantastičnog bića Mrakule, pobjedi siromašnog viteza Slavka na viteškom turniru, pa i o blagu Crne kraljice koje na Kalniku čuvaju zmije. Isto tako, možete provjeriti kako bi Grad u koprivama (Koprivnica) izgledao u budućnosti, naučiti ponešto o čarobnjaku Grabancijašu dijaku, duhovima Glođanima iz podzemnog svijeta, Dravskoj vili i vili Vodenkinji, o dvorcu Inkey i drugim zanimljivostima koprivničkog kraja. Vrijedi istaknuti da su se u stvaranje aplikacije uključili i mladi glumci amateri.   

Iako današnja djeca vole priče o zmajevima, vilama, čarobnjacima, ne znaju da postoji cijeli spektar mitoloških bića s raznim sposobnostima koje su ljudi prepričavali u prošlosti kako bi si objasniti nepoznate im prirodne pojave. Ideja za ove priče potekla je od književnice Ivane Kranželić koja je osmislila nazive priča i vodila radionice u kojima su djeca na temelju literature istraživala mitologiju Podravine. Inspiraciju su djeca pronašla u knjizi Hrvatska bajoslovlja Vida Baloga. Slikovnice su napisala i ilustrirala djeca u radionicama, njih pedesetak, uz Ivanu Kranželić, kolegicu Valentinu Mikec i mene. U projekt su se uključili i mladi glumci amateri Petra Lozo, Iva Rajković, Mihovil Maloča i Karlo Kučanda i na zabavan način snimili su mnoštvo ambijentalnih zvukova poput borbe vitezova, trčanja konja, žuborenja rijeke Drave, ali su i fantastično osmislili neke nove zvukove, osobito one kojima predstavljaju mitološka bića, primjerice zvuk Vülimana (mitološko biće koje radi vrtloge u rijeci Dravi), Grabara (biće koje živi u močvarama)“, dodala je Petrić.  

Naša sugovornica komentirala je ponudu digitalnih slikovnica u Hrvatskoj, koja je još uvijek relativno slaba: „U razvijenim zemljama ponuda e-knjiga za djecu i mlade je neusporedivo veća, stoga i ne čude rezultati istraživanja neprofitne dobrotvorne organizacije National Literacy Trust za poticanje čitanja u Velikoj Britaniji, koja pokazuju kako su djeca za vrijeme izolacije uživala više u čitanju. Mnoge knjižnice u Republici Hrvatskoj pokrenule su posudbu e-knjiga, a u tom smjeru idu i nastojanja koprivničkih knjižničara. Knjižnice i nakladništvo općenito u Hrvatskoj trebali bi pronaći modele kako bi se ponudom materijala za čitanje još više približili mladim korisnicima i bili u trendu s njihovim potrebama i čitateljskim interesima.“ 

Upravo je pandemija skrenula pozornost na potencijal koji nude digitalni sadržaji, ali ukazala i na neke druge negativne trendove. Često možemo čuti prigovore mladima kako ne čitaju (s kojima smo se razračunali u Booksinim podcastima), kao i negativne prognoze za budućnost knjige. Petrić vidi rješenje upravo u osmišljavanju programa koji će potaknuti interes za književnost: „Pandemijske godine su zasigurno negativno utjecale na čitateljske navike kod djece i mladih. Znamo da manja izloženost materijalima za čitanje i manje korištenje vještina čitanja dovode do rizika da se čitateljske kompetencije smanje. Za stvaranje čitateljskih navika kod djece i mladih te za poticanje zadovoljstva u čitanju potrebno je djeci i mladima ponuditi puno više materijala.“  

Na putu prema osvježavanju tradicionalnog koncepta knjige i čitanja odličan smjer može zadati i Olimpijada čitanja, program namijenjen djeci od 1. do 4. razreda. Tijekom ljetnih školskih praznika djeca čitaju knjige, komentiraju ih i preporučuju vršnjacima. Uz poticaj, organizaciju i koordinaciju Dječjeg odjela program je pokrenut 2016. godine u suradnji s koprivničkim osnovnim školama kako bi se podigla svijest o tome da knjiga i čitanje nisu vezane samo uz čitanje obavezne lektire za školu, već da je korisno i zabavno čitati u slobodno vrijeme. Petrić je dodala: „Ideja za pokretanje programa sinula nam je nakon što smo vidjeli popularne prakse poput Summer Reading Challengea ili Bralne značke. Dječji knjižničari izrađuju popise knjiga po razredima, letke, dnevnike čitanja i vode evidenciju pročitanih knjiga. Na popisima knjiga za čitanje nalaze se i knjige za djecu s poteškoćama u čitanju. Na kraju ljeta, uz Međunarodni dan pismenosti, organizira se i završna svečanost na kojoj se dodjeljuju medalje za prva tri mjesta i diplome za sve sudionike, a vodi je dvanaestogodišnja ambasadorica Knjižnice Karolina Điko.“ 

Zasad je ovo jedinstvena prilika za poticanje čitanja, komentiranje i ocjenjivanje knjiga. Osnovnoškolci komentiraju knjige i slikovnice brojnih hrvatskih autorica i autora, od poznatijih poput Sanje Pilić i Zorana Ferića, do mladih autora poput Josipa Čekolja. Ako ste se ovo ljeto propustili uključiti, a nemate ideju što dodati na popis za čitanje, u dostupnoj tražilici možete upisati broj godina (od 7 do 11) i tako se inspirirati novim naslovima. 

Petrić je s nama podijelila i neke zavidne rezultate nakon šestogodišnje provedbe programa: „Djeca su motivirana za čitanje, mnogi od njih vole čitati i nastavljaju dolaziti u knjižnicu. Rezultati nas iz godine u godinu sve više oduševljavaju, pa se tako u 2021. godini prijavilo ukupno 215 učenika, a podjednako su sudjelovali i djevojčice i dječaci. U nešto više od dva mjeseca sudionici su pročitali ukupno 2447 knjiga, najviše od kada se program provodi, 12 knjiga u prosjeku po sudioniku. U proteklih pet godina provođenja Olimpijade pročitano je ukupno 3876 knjiga. 

S razvijanjem čitateljskih navika ne može se krenuti prerano, pogotovo jer se one prenose i u tinejdžerske godine, kasnije i u odraslu dob. Raduje činjenica da će uskoro ovaj model zaživjeti i postati dostupan i u drugim gradovima, jer se „od ove godine počinje provoditi u Gradskoj knjižnici 'Franjo Marković' u Križevcima i u Narodnoj knjižnici Virje, a interes za provođenje u narednoj godini iskazale su još neke poput knjižnice u Šibeniku i Novskoj“, saznali smo iz razgovora.  

U koprivničkoj knjižnici nalazi se i čitateljski klub za djecu pod nazivom Čituljko. Namijenjen je osnovnoškolcima (od 8 do 12 godina) koji vole čitati, raspravljati, družiti se i sklapati poznanstva na temelju pročitanih knjiga. Uz knjigu se razvijaju komunikacijske vještine, uči artikuliranje vlastitog mišljenja i razvijanje empatije. Petrić je naglasila kako je izbor knjiga uvijek prilagođen interesima djece, odnosno temama koje su im bliske i potiču na razgovor i raspravu: „Pričaju o tome što im se svidjelo, a što ne, što bi promijenili, što su naučili, ali kako bi i oni postupili u nekim situacijama u kojima su se našli likovi iz romana.“ 

Iz primjera vidimo mnogo ideja kako privući djecu knjizi. Nakon toga je, uvjereni smo, oni neće zanemariti ni tijekom odrastanja, posebice u formativnim godinama, kada su mnogima od nas knjige bile dragi prijatelji. Osim navedenih programa koji su istovremeno edukativni i zanimljivi, poseban dio knjižnice od 2020. godine rezerviran za Makerspace, prostor za zajedničko učenje, stvaranje, proširivanje znanja i stjecanje novih vještina. Djeci i mladima su za igru i istraživanje na raspolaganju alati koji uključuju 3D printere i VR naočale, sve do LEGO robotičkih setova i tableta. Tako je knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ u Koprivnici primjer knjižnice koja je uronjena u suvremenost, koja osluškuje i reagira na zahtjeve njezinih korisnika. Izazov suvremene knjižnice je osigurati otvorene prostore s pristupom knjigama, ali i mogućnost istraživanja koje se uklapa u promociju čitanja kao procesa učenja, zabave i užitka.

Važno je stvarati i jačati čitateljske navike kod djece od rane dobi i razvijati kulturu dolazaka u knjižnicu od malih nogu, kako bi se oni i kao mladi, potom i odrasli, u nju rado vraćali. Naposljetku, posebno veseli dijeliti ljubav prema knjizi kakva se njeguje u Koprivnici. 

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.

Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. kolovoza 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK. 

Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici.

thumbnail-lenta-eu-630

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage novo fotke 18.08.2022.

'Je li to premalo za tražiti? Vjerojatno.'

S obzirom na to da rijetki pisci i spisateljice uspijevaju živjeti isključivo od pisanja, za mišljenje o honorarima i uvjetima rada pitali smo autore/ica koji račune plaćaju radeći nešto što s književnošću može imati jedino konceptualne i apstraktne veze.

Piše: Ivan Tomašić

U fokusu
Homepage anja tekst 1 16.08.2022.

'Pisanje pjesama mladima je jednako prirodno kao trčanje po livadi, večeranje ili Minecraft.'

O natječaju za poeziju učenika osnovne i srednje škole u organizaciji Knjižnice Ivana Gorana Kovačića u Vrbovskom razgovarali smo s pjesnikinjom i članicom žirija Anom Brnardić.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage large novo solidarnost 08.08.2022.

'Obični ljudi, ali istovremeno i nisu'

Čitanje 'Solidarnosti' uvodi nas u neobičnu zbrku identiteta, karakterističnu za socijalizam istočne Europe, neosjetljiv i prividno neokrznut pitanjima rase i rasijalizacije. Tekst Petre Matić.

U fokusu
Homepage novo 2 mishaal zahed h4x tksufvw unsplash 01.08.2022.

Poezija i književnost u karakternom oblikovanju pojedinca - Iran, Perzija

Mura Palašek piše o povijesnom i suvremenom poimanju poezije u Iranu.

U fokusu
Homepage large novo knjiga 26.07.2022.

Predrasuda na predrasudu u pisanju o slijepim osobama

Sara Tomac pročitala je nekoliko knjiga kako bi dobila odgovor na pitanje: kako videće osobe pišu o slijepim osobama?

Piše: Sara Tomac

Održati Tamagotchija na životu što duže
Homepage espi tekst 25.07.2022.

Posljednji valcer u odmaralištu Požega

'Sjedim ispod našeg grafita na kojem je najobičnijom bijelom napisano HAJDUK, to je naš mul, preko puta mene Hans i Sila, naši prijatelji, Iris i Lazar kartaju briškule.'

Piše: Espi Tomičić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu