Selma Asotić na blic

Subota
05.10.2024.

U nastavku pročitajte blic intervju sa Selmom Asotić, pjesnikinjom iz Bosne i Hercegovine, čiju poeziju donosimo u antologiji QUEER BALKAN. Selma će na Reviji malih književnosti: QUEER BALKAN gostovati posljednjeg dana, 10. listopada u 20h, a uključit će se Zoomom.

Možete li se opisati u 3 riječi?

Šašava, ali neutješna.

Kako biste opisali vašu poeziju koja je objavljena u antologiji QUEER BALKAN?

Radikalna sumnja i radikalna vjera.

Što za vas znači pojam queer?

Nikada se nisam identificirala s izrazom "queer" pa ne mogu ispravno odgovoriti na ovo pitanje.

A queer književnost?

Isto kao gore.

Koliko je queer književna scena u BiH?

Napustila sam svoju zemlju prije nekoliko godina i sada se nalazim u neobičnoj situaciji da sudjelujem u dvije književne scene, a da niti jednoj ne pripadam u potpunosti. Iako pokušavam ostati u tijeku s književnom produkcijom kod kuće, većina toga mi je, nažalost, izmaknula dohvatu. Želim spomenuti dvije svjetlonoše – Lamiju Begagić i Lejlu Kalamujić – bez čijih bi riječi i hrabrosti moj svijet, pa i (queer) književnost u BiH, bili mnogo mračnije, siromašnije mjesto.

Zašto pišete?

Da se mogu smijati smrti u lice; da tugujem; da se borim; da slavim.

Koji je najbolji i najgori savjet za pisanje koji ste ikada dobili?

Najbolji: pišete da biste nešto naučili, a ne samo da izrazite ono što mislite da već znate.
Najgori: ideja da talent znači nešto (bilo što).

Što čitate u posljednje vrijeme?

Palestinian Walks Raje Shehadeha.

 

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom konkursu Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu „Nana“, a 2021. i 2022. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima. Njena prva zbirka „Reci vatra“ (Buybook, Sarajevo; Raštan izdavaštvo, Beograd) objavljena je 2022. godine. Dobila je nagradu „Stjepan Gulin“ za najbolju knjigu poezije objavljenu u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji i nagradu „Štefica Cvek“ za jedno od najboljih djela feminističke i kvir književnosti u 2022. godini.

Možda će vas zanimati
Video
21.11.2024.

Revija malih književnosti - QUEER BALKAN: Nóra Ugron i Selma Asotić

Donosimo snimku razgovora s Nórom Ugron iz Rumunjske i Selmom Asotić iz Bosne i Hercegovine, koje su gostovale na Reviji malih književnosti: QUEER BALKAN.

Video
15.11.2024.

Revija malih književnosti - QUEER BALKAN: Kristi Pinderi i Tijana Rakočević

Donosimo snimku razgovora s Kristijem Pinderijem iz Albanije/Kanade i Tijanom Rakočević iz Crne Gore, koji su gostovali na Reviji malih književnosti: QUEER BALKAN.

Video
13.11.2024.

Revija malih književnosti: Arbër Selmani, Stefan Alijevikj i Vesna Liponik

Donosimo snimku razgovora s Arbërom Selmanijem iz Kosova, Stefanom Alijevikjem iz Makedonije i Vesnom Liponik iz Slovenije, koji su gostovali na drugoj večeri Revije malih književnosti: QUEER BALKAN.

Video
07.11.2024.

Revija malih književnosti: Noa Tinsel (Vagia Kalfa) i Yordan Slaveykov

Pogledajte snimku razgovora s Vagiom Kalfa iz Grčke i Yordanom Slaveykovim iz Bugarske na Reviji malih književnosti: QUEER BALKAN.

Video
06.11.2024.

Otvaranje Revije malih književnosti: QUEER BALKAN i 'Štefica Cvek' na Reviji

Donosimo snimku s otvorenja Revije malih književnosti, razgovor s članicama žirija "Štefice Cvek" i dijelom ovogodišnjih dobitnica.

Piše: Ivana Dražić

Na blic
06.11.2024.

Galina Maksimović na blic

Galini Maksimović, čija je eksperimentalna drama "Kleomed" objavljena u antologiji "QUEER BALKAN", postavili smo nekoliko blic pitanja.

Piše: Ivana Dražić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu