Književni upitnik: 'Impulsi udobnosti'

Svake druge nedjelje u poslijepodnevnim satima, u onom najčešće mirnom i uspavanom međuprostoru, u sandučiću elektronske pošte dočeka nas koji stih ili prozni odlomak koji prija poput šalice čaja. 

Radi se o kratkim newsletterima Impulsi udobnosti koji nas podsjećaju na važnost odvajanja vremena za čitanje i uživanje u tekstu, kao i na usporavanje inače užurbanog životnog tempa. Ako već niste, ovdje se možete pretplatiti na ove motivirajuće čitateljske impulse i tako razigrati svoj inboks.

Razgovarali smo s Kristinom Tešija, urednicom Impulsa i voditeljicom projekta Komfortacije koji provodi Platforma Culture Hub Croatia, o ideji i konceptu, za kojim književnim djelima poseže i kako ih kolažira, a kao i inače, razgovor smo zaokružili zanimljivom književnom preporukom.

Recite nam nešto više o tome kako je nastao ovaj newsletter. Otkud ideja, kako ste prepoznale potrebe publike? Koliko dugo traje?

Impulsi udobnosti započeli su svoj život u sklopu projekta Komfortacije, u ljeto 2021. godine. Projekt je tada, osim newslettera, obuhvaćao i mjesečne čitalačke grupe u kreativnom hub-u Prostor u Splitu, radijske emisije producirane i emitirane na community radiju KLFM, kao i kreativno-poetsku radionicu Diskomfortacije: čitanje sjene pod vodstvom Andree Resner i participativnu izložbu Teorije udobnosti.

Ideja za pokretanje newslettera ovog tipa došla je iz subjektivne potrebe za otkrivanjem novih i nekih možda zaboravljenih autor(ic)a, ali i iz želje da u vlastitom, nerijetko hektičnom rasporedu kakav diktira prekarni rad u kulturi, odvojimo vrijeme za čitanje koje kao aktivnost često pada u drugi plan ili se svodi na čitanje literature vezane isključivo uz formalno obrazovanje i posao. Impulsi donose kurirani sadržaj u sandučiće elektronske pošte pretplatnika/ca, a riječ je o selekciji poezije, proze i drame, obogaćenoj izborom slika i fotografija, radovima uglavnom suvremenih umjetnika i umjetnica. Na ovaj način Impulsi čitatelji(ca)ma pružaju priliku da se zaustave i dopuste si trenutak za čitanje, opuštanje i, naposljetku, uživanje u tekstu.

Kako profesionalna, a kako šira čitateljska publika reagira na njega?

Impulsi su oko sebe okupili brojčano možda skromnu, ali svakako zainteresiranu publiku koja reagira na tekst, i to najčešće danas svima poznatim kanalima – dijeljenjem sadržaja newslettera na društvenim mrežama. Neki mlađi/e autori/ce otkrili su newsletter zahvaljujući zastupljenosti vlastitih tekstova u nekom od izdanja te su nakon toga postali redoviti čitatelji/ce. Impulsi već onim što je najuočljivije, svojim vizualnim aspektom, nemaju namjeru hiniti autoritet niti ozbiljnost pa su možda zbog toga još uvijek „ispod radara“ profesionalnoj publici. U pripremi materijala ne vodim se takvim distinkcijama jer su Impulsi namijenjeni svakome tko želi odvojiti vrijeme za književnu riječ.

Volim i samu sebe iznenaditi tekstovima u koje uronim u istraživanju pa su Impulsi tako postali dio osobnog čitateljskog iskustva, način da ne prestanem istraživati i vraćati se nekim rečenicama i, naposljetku, dijeliti ih sa zainteresiranom javnošću i na taj način pružiti tihi otpor nekritičnosti i viralnosti društvenih mreža koje u književnosti nerijetko vide tek zgodan citat.

Format newslettera krajem 2022. godine nadopunili smo otvaranjem Instagram profila koji svakako pruža mogućnost komunikacije sa širom čitateljskom publikom, ali inicijalna ideja – kurirani newsletter koji pretplatniku/ici dolazi mailom – implicira da nam je od početka najbitnije bilo okupiti kvalitetnu grupu koja će redovito pratiti newsletter.

Koje vam je teme važno otvoriti?

Teme koje me zanimaju kao čitateljicu i kojima se vraćam u književnosti – teme koje se tiču otuđenosti, izmještenosti, samoće, refleksije, svakodnevice, procesa pisanja – svakako su vidljive i u izboru tekstova uključenih u newslettere. Vidljive su, u selekciji suvremenih tekstova, teme i pristupi koji su zastupljeniji u današnjem književnom stvaralaštvu; to su svakako teme koje se tiču identiteta, rodnih uloga, pitanja klasnog srama, postkolonijalizma… Ono što mi je osobno najzanimljivije u slaganju Impulsa je doživjeti kako suvremeni i kanonski tekstovi komuniciraju i koliko su teme koje jedni i/ili drugi otvaraju vječne i dio autentičnog ljudskog iskustva.

Koji su njegovi dugoročniji ciljevi?

Impulsi su u svoje gotovo dvije godine u potpunosti ispunili svrhu zbog koje su pokrenuti i vjerujem da ih čeka dugačak život. Što se tiče ciljeva, svakako bi bilo lijepo dosegnuti veći broj čitatelja i čitateljica i na taj način poticati čitanje i skretati pozornost na književnost i autor(ic)e, ali i pokrenuti suradnje ne samo s autori(ca)ma, već i s brojnim radnicima i radnicama u kulturi koji u svom radu promoviraju čitanje i književnost.

Za kojeg biste pisca i/ili spisateljicu voljeli saznati da je fan?

Iako zvuči pesimistično, na pamet mi padaju autorice i autori koji su nažalost pokojne i pokojni. To nikako ne implicira da među našim suvremenicima ne postoje oni/e za koje bih voljela znati da prate Impulse, već više govori o ljudskoj prirodi kojoj je ono neizvedivo uvijek primamljivije. :)

Budući da su financije gotovo uvijek izazov, kako izlazite na kraj s time? Vide li i donatori potencijale projekta?

Projekt Komfortacije dosad su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Društvo hrvatskih književnika i Zaklada Kultura nova. Ipak, riječ je o projektu koji je pisan s namjerom pronalaska „udobnog“ mjesta u vrijeme (post)pandemijske krize pa je inicijalna financijska podrška bila zapravo tek poticaj da krenemo s provedbom, ali nikako uvjet za njen nastavak. To se upravo na primjeru Impulsa najbolje oslikava – „njegov život“ neovisan je o aktivnostima koje se odvijaju u Prostoru pa kada nastupi ljetna pauza s čitalačkim grupama, Impulsi i dalje stižu na adrese pretplatnika/ca.

Postoje li još neki izazovi s kojima se susrećete?

Raditi bilo kakav program vezan uz čitanje izazovan je posao jer ponekad imam dojam da je čitanje aktivnost kojom se ljudi najviše hvale, a najmanje se njome aktivno bave. Ipak, ako u radu niste opterećeni brojkama, ako donatori ne stavljaju naglasak isključivo na kvantitet, inicijative vezane uz čitanje imaju potencijal stvaranja vjerne publike i čvrste zajednice okupljene oko književnog teksta.

Naravno, u radu na Impulsima događa se da pomislim kako sam iscrpila resurse, da sam se krenula ponavljati u selekciji autor(ic)a, da ne mogu „iskopati“ nešto vrijedno dijeljenja. Srećom, ovo stanje traje dok ne pronađem prvi tekst za novo izdanje newslettera. Nakon toga, bilo što nalik izazovu nestane, ipak je naglasak na odvajanju vremena i uživanju u književnom tekstu pa je i proces izrade newslettera vjeran tom pristupu.

Koji su daljnji koraci i planovi za budućnost, kako planirate razvijati projekt?

Pri uređivanju Impulsa svjesno se trudim ne odmicati se previše od inicijalne ideje i samog naslova – riječ je o virtualnom mjestu koje pruža otpor užurbanosti i kompetitivnosti, o „udobnom“ prostoru i vremenu posvećenom čitanju. U tom smislu, ne planiramo značajne promjene. Nakon pedeset izdanja, modificirali smo dizajn newslettera, ali njegova ideja ostaje jednaka. Bilo bi zanimljivo vidjeti selekciju tekstova koje bi odabrali suvremeni autori i autorice, književni prevoditelji i prevoditeljice, radnici i radnice u kulturi, to je nešto o čemu razmišljam u posljednje vrijeme.

Možete li preporučiti jednu knjigu za koju smatrate da je, iz kojeg god razloga, čitateljima i čitateljicama prošla ispod radara?

Iako je riječ o djelu koje je bilo medijski popraćeno, svakako bih preporučila roman Svojevrsna autorice Sandre Antolić. Riječ je o romanu koji će vas nasmijati; Antolić piše nepretenciozno, vješto i zaigrano, a njen pristup temi pun je iznenađenja. Čitanje Svojevrsne svakako je prilika za susret s kvalitetnim suvremenim domaćim pismom, ali i za uvid u načine na koje književnost može transformirati i ponuditi drugačije čitanje priče o Domovinskom ratu; priče koja je često, bilo izravno kao tema, okvir radnje ili tek referenca, korištena kao građa u suvremenim domaćim književnim i filmskim ostvarenjima.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.