Revija malih književnosti: Polarni krug

Kad smo odlučili ovogodišnju Reviju malih književnosti posvetiti suvremenim autoricama i autorima Polarnog kruga, svijet je bio puno drugačiji. Htjeli smo predstaviti književnice i književnike koji pripadaju starosjedilačkim narodima krajnjeg sjevera što su kroz svoju povijest prošli različite oblike opresije: od kolonizacije, nasilne asimilacije, političke, jezične i kulturne marginalizacije do oduzimanja zemlje, krojenja granica i iskorištavanja prirodnih bogatstava. Geografski prostor Arktika, kao i šireg Polarnog kruga pod povećalom je zbog sve ozbiljnijih posljedica globalnih klimatskih promjena koje u paketu s globalnim korporativnim interesima sve brže otapaju ledenjake i cijelom svijetu prijete katastrofom. Dakle, namjera je bila čuti što o svijetu danas misle i pišu oni koji baštine taj dio planete i čiji su identitet i kultura tradicionalno obilježeni upravo zapadnom pohlepom koja je cijeli svijet dovela u nezavidan položaj.

Revija malih književnosti realizira se u svijetu u kojem se sve izvrnulo zbog globalne pandemije koronavirusa uzrokovanog između ostalog i tom pohlepom, a koja nas je na neki paradoksalan način približila iskustvu svih onih što su bili nasilno razdvojeni i u strahu za svoj način života. Ova jedinstvena pozicija iz koje pišu pozvani autori i autorice čudnim spletom okolnosti bliža nam je danas nego ikad ranije.

Iako su tekstovi tematski vezani uz autohtoni kulturno-povijesni kontekst predstavljenih autora, oni nisu niti reprezentativni niti folklorni. Njihova književnost nije egzotična, ona je punokrvna. Ovi međunarodno prepoznati autori i autorice ovjenčani nekim od najznačajnijih književnih nagrada grade jedinstvene književne svjetove izuzetnog senzibiliteta čiji jezik istražuje granice suvremenosti koristeći različite književne postupke. Tako se Richard Van Camp poigrava pop kulturom, Linnea Axelsson naslanja na starogrčke epove, Sigbjørn Skåden istražuje znanstvenu fantastiku, a Inger-Mari Aikio erotsku poeziju.

Saamska pjesnikinja Linnea Axelsson u epu Zemlja kroz priče dviju obitelji u 20. stoljeću otkriva povijest jednog naroda, dok Elin Anna Labba o istom razdoblju progovara kroz riječi svjedoka u svojoj publicističkoj knjizi Gospoda su nas poslala ovamo iz koje donosimo ulomke. S druge strane oceana dolazi Richard Van Camp, ponosni pripadnik plemena Tłı̨chǫ s bogatom književnom karijerom čija bi priča Super Indijanci mogla biti smještena u bilo kojem hrvatskom gradu u kojem sprega korupcije, nepotizma i nacionalnog identiteta dovodi do komičnog obrata. O tijelu, erotici, društvenim normama i suvremenoj ženi kroz poeziju progovara saamska pjesnikinja Inger-Mari Aikio, dok saamski autor Sigbjørn Skåden humoristično i autoironično prokazuje stereotipe o „nazadnima“ u pjesničkim zapisima Bilješke iz srca saamske zabiti. Isti autor se u svojim romanima bavi prošlošću i sadašnjošću saamske obitelji u romanu Bdij nad onima što spavaju te budućnošću zemlje u futurističkom romanu Ptice.

I konačno, dok čitamo poeziju Synnøve Persen, pjesnikinje i umjetnice koja je cijeli život posvetila borbi za saamski jezik i kulturu, vraćamo se prirodi koja predstavlja ključno mjesto njezinog književnog iskustva. Ako postoji citat koji bi sažeo ovu antologiju, onda je to ulomak iz njezine pjesme koji kaže: „snijeg se topi … / strpljivo čekam / što će donijeti ova vremena“.