Proglašen regionalni književni izbor 'Štefica Cvek'

Evo i ovogodišnjih dobitnica i dobitnika regionalnog književnog izbora 'Štefica Cvek'!

Izbor je objavljen u okviru beogradskog festivala Krokodil, a iza njega stoje Pobunjene čitateljke (Srbija), Kulturtreger/Booksa (Hrvatska), PEN Centar u Bosni i Hercegovini i Koalicija MARGINI (Sjeverna Makedonija). Sada kada su sve nedoumice upeglane i kritički šavovi učvršćeni, drugi krug žirija 'Štefice Cvek' dodijelio je priznanja sljedećim autoricama i autorima:

•       Ana Avramovska, Vodena tijela (roman, Паблишер, 2022.)
•       Dunja Matić, Mirovanje (roman, V.B.Z., 2022.)
•       Maja Solar, A htela sam (zbirka poezije, Enklava, 2022.)
•       Olja Savičević Ivančević, Ljeta s Marijom (roman, Fraktura, 2022.)
•       Selma Asotić, Reci vatra (zbirka poezije, Buybook, 2022.)
•       Stefan Alijević, Noćni autobus (zbirka priča, Или-Или, 2022.)
•       Želimir Periš, Gracija od čempresa (zbirka priča, OceanMore, 2022.)

U prvom krugu, na osnovu prijedloga regionalne književne zajednice, našla su se 24 djela iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. U anketi je sudjelovalo 130 spisateljica i pisaca, kritičara/ki, novinara/ki, a nominirana je 131 knjiga.

Drugi krug okupio je žiri koji su činile književne kritičarke i Pobunjene čitateljke Gracija Atanasovska, Ivana Dražić i Maja Abadžija. One su izdvojile navedene naslove kao najzaslužnije da ponesu ime slavne junakinje Dubravke Ugrešić iz romana Štefica Cvek u raljama života. U pitanju su književni tekstovi koji obrađuju feminističke i kvir teme na istinski pobunjen način.

U nastavku pročitajte kratka obrazloženja drugog kruga žirija.

Ana Avramovska, Vodena tijela (Паблишер, 2022.)

Ana Avramovska je mlada spisateljica čiji prvi roman uspešno obrađuje temu aktuelne (lokalne) ekološke katastrofe, tematizujući probleme zagađenog vazduha i gubitka značajnih prirodnih krajolika u njenom rodnom Kumanovu. Kroz svoje protagoniste ističe važnost prijateljstva i uzajamne brige koja neminovno prevazilazi sredinu u kojoj žive. Ova ekokritička perspektiva, sa dozom magijskog realizma, redak je primer u savremenoj regionalnoj književnosti i pravo je osveženje za makedonsku – i šire – eksjugoslovensku i balkansku književnu scenu.

Dunja Matić, Mirovanje (V.B.Z., 2022.)

Baš kada smo pomislile da u poplavi autofikcije koja natapa prostore književnosti u regiji više nema nijednog iznenađenja, pod ruke nam je došla knjiga Mirovanje Dunje Matić: autentično ispripovedana priča o odrastanju, sazrevanju i preživljavanju protagonistice kojoj je rad sve što radi, a i dalje ne može da živi od toga. Milenijalsko žensko iskustvo ovde je prikazano nepretenciozno, u nizu epizodnih crtica koje opisuju porodične, ljubavne i prijateljske odnose, ali i bolest, klasna previranja, kulturne politike, ideološko i političko nasleđe, sve uz jasan kritički otklon, ali i s neupitnom pripovedačkom veštinom.

Maja Solar, A htela sam (Enklava, 2022.)

Poetsko-prozni eksperiment, poema, pesma u prozi, roman u stihovima – kako god nazvali knjigu A htela sam Maje Solar, o njoj treba što više pričati i pisati jer se radi o iznimno hrabrom i veštom spisateljskom poduhvatu! U stihovima i proznim, dnevničkim zapisima Solar jezikom koji je mešavina ekavice i ijekavice, i poetičan i političan, beleži nesanicu, ljubav, teskobu, seks, društvenu nejednakost i materijalnu nesigurnost - angažovano, erotično i neverovatno vešto i zavodljivo, baš onako kako o tim temama priželjkujemo čitati.

Olja Savičević Ivančević, Ljeta s Marijom (Fraktura, 2022.)

Ljeta s Marijom feministički je roman u punom smislu riječi te mnoge čitateljice vjerovatno uopšte ne iznenađuje činjenica da se našao u ovogodišnjem Štefičinom izboru. U središtu je romana odnos majki i kćeri, dakle fokus je na ženskim pričama i sudbinama, na ženskom rodoslovu i povesti, neretko izbrisanoj i nevažnoj u odnosu na onu „veliku“ i „važnu“, mušku povest. Zbog iznimno bitnih tema koje su, istaknimo i to, tretirane s mnogo nežnosti, humora i empatije, ovaj smo roman bez iznenađenja, ali s ponosom uvrstile u ovogodišnji izbor.

Selma Asotić, Reci vatra (Buybook, 2022.)

Reci vatra za članove oba ovogodišnja žirija bio je pravi književni događaj, poezija koja svojom kvalitetom apsolutno iskače u ovogodišnjoj produkciji: feministička pesnička zbirka, s naglašenom lezbijskom perspektivom, suočavanjem s generacijskim traumom rata, koje je kod Selme u srži antiratno i antinacionalističko. Nikad ne upadajući u zamku opštih mesta, Asotić piše stihove koji su snažni, intimni i kolektivni, oštri i angažirani gde treba (i moraju!) da budu. Ukratko, Reci vatra gori!

Stefan Alijević, Noćni autobus (Или-Или, 2022.)

Noćni autobus je odlična debitantska zbirka kratkih priča koja kombinuje autofiktivnu i izmišljenu naraciju. Јasnim i jednostavnim jezikom, Alijević uspešno objedinjuje različite teme, počevši od sećanja na detinjstvo, odnosa kvir dečaka sa njegovim bakama, do društvenih očekivanja nametnutih rodnih uloga. Kako zbirka napreduje, čini se da dobija sve veći zamah i nastavlja sa dirljivim pričama koje govore o nasilju i izazovima sa kojima se LGBTI osobe, kao i druge manjinske grupe, susreću u konzervativnim i malograđanskim sredinama.

Želimir Periš, Gracija od čempresa (OceanMore, 2022.)

Gracija od čempresa Želimira Periša zbirka je priča, ali kakvih priča! U ovoj ćete knjizi pronaći bajke rastočene pipcima savremenosti, distopiju sa snažnom satiričkom srži, neizvesnu feminističku utopiju... Dovitljivi žanrovski hibrid uvek u središtu priča ima buntovne junakinje koje, i kada stradaju od muške gluposti/zadrtosti/tvrdoglavosti, za sobom ostavljaju neugasivu iskru ideje o boljem svetu. Periš uspeva da piše otvoreno angažovano, ali bez didaktike; dodamo li ovom utisku očiglednu sklonost neočekivanim rešenjima i zaigranoj ironiji, sasvim je jasno zašto je ovo još jedna knjiga na koju bi Štefica bila ponosna.

Fond za stipendije priznanja 'Štefica Cvek' kreirala je, takođe, regionalna književna, kulturna, feministička i aktivistička zajednica kroz crowdfunding kampanju koja je trajala 46 dana i prikupila ukupno 253.484 RSD (2.162,45 eura). Novac su solidarno donirale ukupno 94 osobe i organizacije. U osnivanju ove stipendije je sudjelovao i PEN International, koji je za potrebe fonda donirao 600 eura. Novčana nagrada bit će ravnomjerno podijeljena među dobitnicima i dobitnicama. 

Čestitamo!