Audio knjige su dostupne, ali ponudu treba poboljšati

Digitalne audio knjige posljednjih su godina najbrže rastući segment u izdavaštvu. O audio knjigama kao formatu, prednostima i rastu popularnosti, već smo pisali. Audio knjige su sve popularnije u općoj populaciji, i više ih se ne vidi samo kao pomagalo za slijepe i slabovidne osobe. Međutim, i među slijepima i slabovidnima audio format je postao omiljen, a knjige na brajici manje se posuđuju i čitaju. Anja Tomljenović pisala je o Hrvatskoj knjižnici za slijepe i o iskustvima u knjižnicama kojima je proizvodnja i distribucija knjiga za slijepe i slabovidne dodatna domena djelovanja. U ovom tekstu se fokusiramo na ponudu i kvalitetu audio knjiga za slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj. U razgovoru sa sugovornicima iz Rijeke, Osijeka i Siska istražujemo u kojoj mjeri je audio format dostupan i koja tematika prevladava.

‘Čujem, vjerujem, vidim’ i religijski sadržaj

Prije nego što krenemo u Rijeku, Osijek i Sisak, zadržat ćemo se još kratko u Zagrebu. Iz Knjižnica grada Zagreba rekli su nam kako audio knjiga čini 3,5% od ukupnog udjela audio- vizualne građe KGZ-a i trend je rasta nabave takve vrste građe. 

“Tek manji broj izdavača bavi se proizvodnjom audio knjiga, ponajviše specijalizirani izdavači poput Hrvatske knjižnice za slijepe i Zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’. Veliki dio dostupnih zvučnih knjiga u fondu KGZ-a namijenjen je upravo za slijepe i slabovidne osobe, te osobe s ostalim poteškoćama u čitanju. Riječ je o zvučnim knjigama u izdanju Zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’ i dostupne su u više knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba. Članovi mogu tu građu posuđivati uz odgovarajuću dokumentaciju na uvid”, objašnjavaju iz KGZ-a.

Programom ‘Čujem, vjerujem, vidim’ omogućava se na godišnjoj razini dostupnost novih (oko) 80 audio knjiga slijepim i drugim osobama koje ne mogu koristiti standardni tisak. Zvučna Biblija prva je knjiga snimljena unutar projekta. Na web stranicama zaklade vidljivo je da je velik dio djelovanja fokusiran na crkveno-religijsku i duhovnu tematiku. U kategoriji Izdvojeno tako uz sekciju Kako pristupiti osobi s invaliditetom stoje i sekcije: Zvučna Biblija, Papa Ivan Pavao II. govori Hrvatima, Božanski časoslov za Božji puk za slijepe i Papa Franjo o osobama s invaliditetom.

Za potrebe ovog teksta pregledali smo građu audio knjiga Zaklade ‘Čujem. vjerujem, vidim’ u katalogu KGZ-a. Od 308 knjiga dostupnih u katalogu zvučne građe za slijepe i slabovidne osobe, 81 je kršćansko-religijskih knjiga, poslanica, božićnih priča, priča o svecima i biblijskim parovima, vodiča kroz osnove vjere, analiza o religiji i ratu, teologiji tijela, itd. Dakle, 26% ponuđenih naslova, više od jedne četvrtine, religijske je i duhovne tematike.

Ovo su samo neki od naslova: Blaženi Alojzije Stepinac, baština koja obvezuje (Josip Bozanić), Brat Ivan Bonifacije Pavletić, mladi svjedok Evanđelja (Ivan Grbešić), Kardinal Alojzije Stepinac: mučenik za ljudska prava (Vladimir Horvat), Katolička crkva i obraćenje (Gilbert Keith Chesterton), Kršćanstvo nije iluzija: vodič kroz osnove vjere (C. S. Lewis), Ljubav je jaka kao smrt: veliki parovi u Bibliji (Herbert Haag i drugi), Susret sa živim Bogom: temeljno kršćansko iskustvo: seminar za evangelizaciju Crkve (Tomislav Ivančić), Teologija tijela za početnike: osnovni uvod u "seksualnu revoluciju" Ivana Pavla II. (Christopher West), Zdravlje iz Božje ljekarne: savjeti i iskustva u liječenju ljekovitim biljem (Maria Trebent).

Velik dio ostalih naslova otpada na bajke i lektirne naslove, čime se dodatno sužava ponuda “ostale” književnosti, koja u građi ima malen udio (neki od zastupljenih autora i autorica su Sándor Márai, Hannah Arendt, Elena Ferrante, Per Petterson, Kazuo Ishiguro, Amos Oz,  Wisława Szymborska), a znanstvenih naslova zapravo i nema (primjerice iz područja fizike, astronomije, biologije, kemije).

Ovaj brzinski pregled građe Zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’ dostupne u Knjižnicama grada Zagreba daje nam do znanja da raznolikost sadržaja i kvaliteta ponude audio knjiga za slijepe i slabovidne svakako mogu biti dovedeni pod upitnik. Upravo zato odlazimo i van Zagreba, po iskustva iz Rijeke, Siska i Osijeka.

“Neki slijepi i slabovidni čitatelji pročitali skoro pa sve raspoložive naslove u Hrvatskoj”

O ponudi audio knjiga u Sisku razgovaramo s Ivom Toš iz Udruge slijepih Sisačko-moslavačke županije. Toš nam kaže da je primijećen porast značaja audio knjiga i sve veći broj slijepih i slabovidnih korisnika audio formata u lanjskoj godini.

“Povećanje broja slijepih čitatelja, tj. slušatelja uveliko je povezano s pojavom korona virusa, koji je onemogućio druge aktivnosti naših korisnika te se potreba za audio knjigama uvelike povećala. Korisnici preferiraju audio knjige u odnosu na knjige na Brailleovom pismu. Sama dostupnost audio knjiga iz Hrvatske knjižnice za slijepe omogućena je zbog dostave audio knjiga na kućnu adresu, ali i mogućnosti preuzimanja elektronskih audio knjiga”, objašnjava Toš.

Neki članovi Udruge slijepih Sisačko-moslavačke županije istim postupkom dolaze do audio knjiga drugih knjižnica kao što je Biblioteka za slijepa i slabovidna lica Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne gore, koje im dostavljaju knjige poštom na kućne adrese. Udruga također u svojoj bazi posjeduje audio knjige koje na zahtjev dostavlja članovima.

“U Narodnoj Knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac u Sisku postoji fundus od oko 120 audio naslova koji po našem mišljenju nisu dovoljni za zadovoljenje potreba slijepih i slabovidnih čitatelja te su oni primorani naručivati knjige iz drugih gradova i država. Knjižnica u Sisku nakon potresa neko vrijeme nije radila, ali trenutno radi i infrastruktura nije značajno oštećena”, kaže Toš. Dodaje kako je kvaliteta audio knjiga različita, neke audio knjige su presnimljene s kazeta te se čuje razlika u kvaliteti zvuka.

Na kraju ističe kako trenutna ponuda audio knjiga za slijepe i slabovidne nije dovoljna. “Nije dovoljna, obzirom da su neki slijepi i slabovidni čitatelji pročitali skoro pa sve raspoložive naslove u Hrvatskoj”, zaključuje Toš.

“Raduje činjenica da fond audio knjiga iz godine u godinu raste”

O stanju u Osječko-baranjskoj županiji govori nam Ivan Deže, predsjednik Udruge slijepih Osječko-baranjske županije. I Deže primjećuje da značaj audio knjiga raste među članovima udruge, s obzirom na to da, prije svega audio knjige, s razvojem suvremenih informatičkih tehnologija postaju sve dostupnije slijepim osobama. Stoga se i u Osječko-baranjskoj županiji smanjio udio korištenja knjiga na Brailleovom pismu ili knjiga koje su tiskane uvećanom veličinom slova.

“Razlog svakako leži i u tome što su audio knjige zaista kvalitetno snimljene, često u suradnji s radijskim ili televizijskim voditeljima te profesionalnim ili amaterskim (kazališnim) glumcima koji nerijetko i volonterski odrađuju taj dio posla. Uz to, slijepe osobe mogu periodično ostvarivati pravo na uređaj govorni reproduktor zvučnih knjiga putem HZZO-a u džepnom ili stolnom obliku što omogućava svim slijepim osobama da slušaju zvučne knjige ukoliko to žele”, objašnjava Deže.

Osim lokalnih ogranaka knjižnica, slijepe osobe imaju mogućnost učlanjenja u Hrvatsku knjižnicu za slijepe, ali i knjižnu građu privatnih osoba ili zaklada. 

“Ponuda audio knjiga u Osijeku je dobra, u suradnji s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom u Osijeku slijepim osobama je omogućeno da postanu besplatni članovi knjižnice i služe se knjižnom građom koja broj nekoliko stotina knjiga. U suradnji s GISKOm, krajem godine pokrenut je projekt ‘Knjižnica na kućnom pragu’, gdje je prije svega osobama treće životne dobi te teško pokretnim ili polupokretnim osobama omogućeno dostavljanje knjiga na kućni prag putem pokretnog bibliobusa. Inicijativa je svakako dobrodošla u uvjetima pandemije koronavirusa”, kaže Deže.

Ocjenjuje kako je ponuda audio knjiga u Hrvatskoj na dobroj razini, a osobito ga raduje činjenica da iz godine u godinu fond audio knjiga sve više raste: “Tako se danas mogu poslušati brojne knjige različitih žanrova, od duhovne pa do stručne literature i poezije. Ne treba zaboraviti ni audio knjige na stranim jezicima, prije svega na engleskom jeziku, tako da kada se sve zbroji, mislim da svatko može pronaći nešto za sebe. U prilog kvalitete audio knjiga svakako govori rastući interes naših članova koji svakako prepoznaju važnost u osobnom i profesionalnom razvoju”, zaključuje Deže.

“Česti su upiti ‘novih’ čitatelja za preporuku naslova za čitanje”

Iz Rijeke nam se javlja Emil Mandarić, predsjednik Udruge slijepih Primorsko-goranske županije. Mandarić za početak kaže kako knjiga i vrijeme provedeno u čitanju zauzimaju značajno mjesto u organizaciji slobodnog vremena slijepih osoba. “Od pojave pandemije značajno se povećao i broj čitatelja, kao i broj pročitanih knjiga. Izolacija, kao i nemogućnost organizacije i održavanja sportskih susreta i raznih radionica u kojima su sudjelovali članovi Udruge slijepih Primorsko-goranske županije, polučili su pozitivne učinke na čitanje. Česti su upiti ‘novih’ čitatelja za preporuku naslova za čitanje”, priča Mandarić.  

Najveći broj slijepih i slabovidnih čitatelja i u Primorsko-goranskoj županiji preferira audio knjige, što je knjige tiskane Brailleovim pismom potisnulo na niže mjesto na ljestvici. Korisnicima su dostupne knjige iz fonda Hrvatske knjižnice za slijepe i Zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’, kao i manji broj literature u audio formatu koji se može posuditi i u regionalnim-gradskim knjižnicama.

Mandarić ističe da je Gradska knjižnica Rijeka od 2015. godine u ponudu dostupnih formata uvrstila i ponudu audio knjiga, čiji se broj povećava iz godine u godinu. U fondu knjižnice je 246 jedinica građe, od kojih je 229 dostupno za posudbu. “Ovih dana prijavljen je jedan zanimljiv projekt vezan uz knjigu i čitanje osoba s invaliditetom. Prijavitelj je udruga Filmaktiv, a partneri Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Udruga slijepih Primorsko-goranske županije, Gradska knjižnica Rijeka i Udruga Portić. Kroz program Pripovjedač/ica priča za laku noć, odnosno Tete i barbe pričalice, Ministarstvu kulture su prijavili projekt ‘Knjiga svima’”, kaže nam Mandarić.

Kada govorimo o kvaliteti i raznolikosti ponude audio knjiga, ističe rad Hrvatske knjižnice za slijepe koja prati nova izdanja na tržištu, koristeći mogućnosti novih tehnologija kako bi svojim korisnicima ponudila što brojniji i u dostupnim formatima pristupačan sadržaj. “Kako se sve veći broj slijepih osoba u svakodnevnom životu koristi računalima prilagođenim njihovim potrebama, kao i pametnim telefonima kojima se koriste uz pomoć čitača zaslona i govornih jedinica, istovremeno se povećala i dostupnost građe i literature za čitanje. Pojedinci koji su u potrazi za građom koju ne mogu nabaviti u spomenutim knjižnicama, korisnici su i usluga Knjižnica za slijepe iz Sarajeva, Podgorice, Novog Sada i Beograda”, zaključuje Mandarić.

Iz iskustava udruga slijepih i slabovidnih Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije vidljivo je kako je audio knjiga omiljeni izbor slijepih i slabovidnih čitatelja. Iako raduje što fond takvih knjiga raste, za raznolikost i kvalitetu ponude svakako postoji značajan prostor za poboljšanje. Indikativno je da se slijepi i slabovidni čitatelji oslanjaju na usluge iz drugih gradova i zemalja, i iako je međugradska i regionalna suradnja lijepa i važna, ona ne bi trebala biti rezultat toga da su, kao što je rekla Toš, neki pročitali sve raspoložive naslove. Doslovno je nemoguće zamisliti scenarij u kojem čitatelj ili čitateljica koji nemaju poteškoća u čitanju dođu do toga da su pročitali sve što se pročitati da. I zato - moramo bolje.

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger.

Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. kolovoza 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK. 

Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici