Criticize this!: 'Zaljubljeni duhovi'

Četvrtak
14.06.2012.

SENTIŠ ZA SVAČIJI ĆEIF
Zoran Krušvar. Zaljubljeni duhovi. VBZ, Zagreb, 2011.

Negdje od 19. stoljeća naovamo — u dobi kada se i inače konstruira većina mitova u kojima živimo sadašnjicu — začela se i mistifikacija knjige odnosno književnosti. Mit o knjigama koje su ugrožene, tobož se sve manje čitaju i prijeti im odumiranje (danas navodno pred novim, digitalnim medijima), te ih elitna šačica knjiških pregalaca mora čuvati i braniti; kao i mit o književnosti kojoj prijeti degradiranje, koju zagađuje šund, te koju stoga ista elita mora čuvati od propadanja, od kaljanja; — jednom riječju, od profanosti. Jer vrijedno je tek ono što je izvan domašaja smrtnika, po tome romantičarskom mitu o književnosti koji i danas proživljavamo. Te je pusta profanost — gluha bila! — i najveća neprijateljica 'lijepe riječi'.

Zbirka priča Zorana Krušvara Zaljubljeni duhovi već u podnaslovu u dvije sintagme rezimira sadržinu čitavoga djela: 'komercijalne priče za široke mase'. Ništa više niti što manje ne nalazi se ni unutar korica zbirke. Riječ je, upravo, o ljubićima za najširu raju. Čitamo kako su se zbližili samice i samci, i to čitamo vrlo realistički i po svim pravilima ovoga žanra. Pisati o ljubavi tako slobodno, na sasvim profan i 'komercijalan' način, neobičan je i hrabar potez u suvremenoj književnosti, onoj s velikim 'K'. Tim potezom Krušvar pak pokazuje kako se o ljubavi ne mora pisati metafizički, a da djelo ipak bude odista književno.

Jer, Krušvarovim pričama ne manjka umjetničkoga ni na stilskoj, ni na naratološkoj, ni na tematskoj razini. One su, svaka za sebe, pitka i korektna književna djela u malome. Tek što u njima nema nimalo metafizike, nimalo romantiziranja tema i motiva, nimalo distance od uobičajene svakodnevice, od obične raje, 'širokih masa' i domašaja prostoga smrtnika; na kakvu smo distancu naviknuti od one književnosti i onih književnika s velikim 'K'. Upravo, Krušvarove su priče najprofaniji, svima prijemčivi, sasvim obični ljubići — i taman toliko.

Dakako, strože bi kritičarke i kritičari mogli Zaljubljenim duhovima zamjeriti i poneke istrošene realističke momente u naraciji i deskripciji, doduše i tipične za uratke ovoga žanra; zatim pokoji izlet u patetiku; možda i nedostatak ironijskoga otklona. No, ova je zbirka pravo uspjela baš u tim okvirima i dometima žanra i tematike koje je autor pred sebe i čitateljstvo postavio. Krušvarove su priče, upravo, sentiš za svačiji ćeifluk; te kao takvima im se ne može prigovoriti niti na prigodno iskorišćenome patetiziranju situacije, niti na tipskome narativnom i deskriptivnom realizmu.

U tom je i kvaliteta Krušvarove zbirke priča, jer u njoj nema niti malo pretencioznosti; bilo stilske, bilo tematske. Krušvar se sigurno i solidno drži forme i tematike žanra, ne iskače i ne pretendira k romantičarskom mistificiranju kao većina suvremenih mlađih autora. Ako se može tako reći, njegova je zbirka u potpunosti fer. Ujedno joj, međutim, to može biti i jedina mana. Prevelik tipičluk donekle čini zbirku ispraznom, priče pomalo klišeiziranima, te opći čitateljski dojam donekud osandisanim. Ipak, imamo li u vidu ukupnu nakanu i domet zbirke, i to joj se još može halaliti.

Posebnu ravan Krušvarovih priča predstavlja njihova društvenopovijesna zbiljnost. U fabuli i dijalozima brojni su elementi društvene zbilje kao vezivno tkivo ljubića. Tako ljubav kod Krušvara biva kontekstualizirana, pa i sasvim opredmećena kronotopom; mjesto da bude prepuštena metafizičkom apstrahiranju. Možemo reći kako je i taj akcenat na pripovijedanju i doživljaju dio naslijeđa SF-a, u kojem je dosad pisao Krušvar. Elementi fantastike prisutni su na momente i izravno u nekoliko pripovijesti; poput priče 'Ljubavni ugriz', u kojoj je jedan od likova vampir; ili priče 'Nedosanjani san', u kojoj se kroz halucinacije junaka priče provlače i mnogi fantastički elementi (personifikacija smrti i vremena, materijaliziranje snova, pješčani čovjek, personificirane životinje i biljke, bezglavi kočijaš, prozirni markiz itd.).

Sve u svemu, ljubići Zorana Krušvara zanimljivo su i uspjelo književno štivo, potiču na čitanje i drže pažnju do posljednje rečenice. Vješto uvlače u svoj vlastiti svijet i čine da na vrijeme potpuno zaboravimo. Možda u nama izazovu i poneku molsku emociju. Krušvar se, u svakom slučaju, i ovom posljednjom zbirkom potvrdio kao dosta spretan autor; doduše, kao i sa SF-om, u okviru jednoga tipiziranog žanra čije formule nije teško slijediti. U tome se Krušvar već izvještio, no svoj pravi književni talent još će morati potvrditi nekim novim, originalnim autorskim uratkom. A kod njega su se dosad sve kockice, i na planu stila, i tehnike, i tematike, tako složile da su se za to svakako stvorili svi uvjeti.

Piše: Gjorgje Bozhoviq

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa 'Kultura 2007-2013' Europske Komisije.

Tekst je financiran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Možda će vas zanimati
Kritike
02.01.2012.

Criticize this!: 'Koprena'

Ono što se u romanu propagira kao natprirodna, parapsihološka stvarnost, zapravo predstavlja jedan novi dogmatski kompromis.

Kritike
17.11.2011.

Criticize this!: 'Mogla je biti prosta priča'

Postavlja se pitanje je li sredina ta koja je protagoniste oblikovala kao pasivne ili je zbog njihove inertnosti sredina ostala takvom kakva jest?

Kritike
12.08.2011.

Andrej Nikolaidis: O kritici

Povodom projekta 'Criticize this!' Andrej Nikolaidis u svom tekstu nudi odgovor na pitanje zašto je potrebno kritički razmišljati i pisati.  

12.08.2011.

Criticize this!

Projekt polazi od uvjerenja da se otvoreno i uistinu demokratsko društvo stvara kroz dijalog ne samo unutar jednog društva već i izvan njegovih granica.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu