Piše: F. B.

U očekivanju GOT-oa

Sansa Stark
Četvrtak
28.03.2019.

Za koji dan, četrnaestoga dana travnja mjeseca godine ove dvije i devetnaeste, opustjet će trgovi, ulice i sokaci, pisci će odložiti svoja kitnjasta pera, ribari će zaboraviti na mreže, klobučari, barbiri i ostali meštri ranije će zakračunati radnje, utihnut će cilik dječice, bake će odložiti goblene, a djedovi napuniti lule, hipsteri će odsutno fitiljiti brke i upravo cijeli svijet ili barem njegov značajan dio suspregnut će dah u iščekivanju početka završne sezone najgledanije serije u relativno kratkoj povijesti televizije.

Tog 14. travnja prvostolnici HBO-a prikazati će prvu epizodu osme i posljednje sezone GOT-a ili za rijetke neupućene – Game of Thrones (po naški: Igra prijestolja)!

Dakako, u početku bijaše knjiga, ne jedna već cijeli niz tustih 800, 900 i 1000-straničnih knjižurina – ciklus znan pod imenom A Song of Ice and Fire (Pjesma Leda i Vatre). George Raymond Richard Martin (za prijatelje i legiju vjernih fanova – GRRM) rođen je 20. rujna 1948. u gradiću imena Bayonne u saveznoj američkoj državi New Jersey. Pera se Martin latio još kao mladac, a prvu priču, imena The Hero, objavio je 1971. u magazinu Galaxy. Dvije godine poslije, 1973., s pričom With Morning Comes Mistfall ući će po prvi put u krug nominiranih za nagrade Hugo i Nebula, a to je, kako nam javljaju iz režije, uistinu big deal u svijetu SF & fantasy literature.

Prvog Hugo-a dobit će 1975., a prvu Nebulu četiri godine poslije – zbog broja nagrada koje će uslijediti u nekoliko navrata morao je nadograđivati vitrine u primaćoj mu sobi. Osamdesetih radi na nekolicini televizijskih i filmskih projekata, a kako legenda kaže – početkom devedesetih počinje raditi na ciklusu A Song of Ice and Fire. Prvi dio serijala naslovljen Igra prijestolja izlazi 1996., slijede: Sraz kraljeva (1998), Oluja mačeva (2000), Gozba vrana (2005) i Ples zmajeva (2011). Šesta i sedma knjiga – The Winds of Winter i A Dream of Spring – tek trebaju prispjeti u tisak.

Ovih pet, dosad objavljenih nastavaka, prevedeni su na više od četrdeset jezika, a o broju prodanih primjeraka nepristojno je i razmišljati, a kamoli iznositi te zapanjujuće brojke.

Žreci HBO-a pravovremeno su nanjušili da bi Martinova saga lako mogla biti koka koja zlatna jajca nese, pa su sklopili deal i bacili se na veliki posao. Prva epizoda prve sezone – Winter is Coming – prikazana je 17. travnja godine 2011., a sve ostalo što se dogodilo (i što će se tek dogoditi) ostat će za sva vremena zapisano u povijesti televizijskih nanizanki. Danas gotovo i nema kutka svijeta u kojemu ne znaju za Starkove, Lannistere, zanosnu Daenerys Targaryen (čiji je epski put također započeo tako što je i ona na dar dobila vrlo vrijedna jajca). Žene u ovoj grandioznoj seriji igraju vrlo važnu ulogu (baš kao i u Booksi). Pogledajmo samo sedmu sezonu i tko rula izmaštanim Westerosom? Zlica Cersei, Arya i Sansa Stark, Daenerys sa svojim zmajčekima. Braća, sinovi, očevi, stričevi izginuše hametice i bez cura više ne ide. Mic po mic, preuzele su sve važne konce u ovoj igri koju Igrom prijestolja zovemo.

U Booksi dobro poznajemo tu igru, a što se tiče Martinove megauspješnice – prvi su se zakačili Ana i ex-Nadstojnik Lucian. Ana se od početka priklonila Starkovima sa sjevera, a njezin zakleti protivnik Lucian, jednako snažno vezao se uz klan Lannisterovih, a među njima ponajviše uz Cersei od koje se – po njegovim riječima – "doista ima što naučiti u pitanjima nadstojnikovanja!"

Na koncu sedme sezone ostavili smo naše miljenice i miljenike u vrlo nezavidnoj poziciji. Zid vjekovječni probužale su divizije strašnog The Night Kinga i neće biti lako kontra takve sile.

Ne bi li prekratili vrijeme do 14. travnja priredili smo u Martićevoj 14d tajno glasovanje, te odabrali pet najomiljenijih likova GOT-a:

1. Sansa Stark

2. Daenerys Targaryen

3. Hodor

4. Cersei Lannister

5. Sandor 'The Hound' Clegane

Očigledno, u Booksi još uvijek obitava nemali broj Lucianovih spavača!

foto: lateshoes

F.B., 29. ožujka 2019., Zagreb

Možda će vas zanimati
Pisma Pukovniku
22.08.2025.

Trgovina na korzu

Grosmanova "Trgovina na korzu" mala je velika priča, neugodan podsjetnik na povijest koja kao da ne može nego se ponavljati i tako sve dok ne shvatimo suštinu našeg postojanja ili ne pobijedimo ono najgore u sebi.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
08.08.2025.

Maya, Miles i prva ruka rukopisa

I, gle čuda, posve slučajno Miles ima primjerak rukopisa u autu, pa ako ona uistinu želi, rado će joj ga dati na čitanje, iako, to je, dakako, nepročišćena verzija i vrvi tipfelerima. Do trenutka kada druženju za tu noć dođe kraj Maya je, naravno, smetnula s uma cijelu tu priču s rukopisom, ali ne i Miles.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
18.07.2025.

Dnevnik o dnevnicima: Alan Rickman

Dnevnik Alana Rickmana svojevrstan je prolaz u svijet kojega slabo poznajemo, jer mi uvijek vidimo gotov proizvod – film ili kazališnu predstavu, a ovdje možemo zaviriti iza pozornice i s one strane kamere.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
04.07.2025.

Literatur-preporuke za ljeto i druga godišnja doba

Ovogodišnje izdanje preporuka knjiga za ljeto proširujemo na sva godišnja doba i posvećujemo Renatu Baretiću

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
20.06.2025.

Da Sinana Gudževića nema, mi ga ne bismo znali izmisliti

O čemu god pisao, da li o antičkim pjesnicima, životu i smrti, nogometu ili rođaku Isi-hodži, Gudžević je autor neponovljivog stila, oštar kadgod zatreba, precizan i neizmjerno duhovit, autor čiji tekstovi imaju gotovo neobjašnjivu magnetsku privlačnost.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
06.06.2025.

Everett i Twain ili otvoreni razgovor američkih klasika

Stotinu i četrdeset godina poslije prvog izdanja "Pustolovina Huckleberryja Finna" iz radionice profesora Everetta izlazi "James", reinterpretacija Twainovog klasika, prešućena priča iza priče, koju nam pripovijeda rob Jim.

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu