Oni koji se bave književnošću valjda su neminovno nemirnog duha. Stalno nešto tražimo, ogledamo se, preispitujemo... Tako smo si postavili pitanje gdje se sve nalazi književnost, pa nas je promatranje kroz književni dalekozor odvelo u više smjerova diljem Hrvatske, a završili smo i na kotačima, u zvučnicima i u sandučićima elektronske pošte.
Nastojimo smiriti duh daljnjim traganjem, pritom skrećući pozornost na zanimljive inicijative koje svakodnevno rastu oko nas, a bave se promicanjem knjige (ili stripa!) i čitanja na neobičan, pristupačan i zabavan način. Do nove destinacije ne moramo daleko putovati jer je od nas udaljena samo jedan klik.
Uvijek rado izvještavamo o nama omiljenim suvremenim autorskim stripovima Komikazama. Radi se o mreži za širenje strip aktivnosti na world wide webu te elektronsku i tiskovnu distribuciju stripova pretežito mladih autora/ica. Ovaj online magazin krije gomilu autorskih stripova i crteža, i tu su zastupljeni autori različitih senzibiliteta i generacija, a pokrivaju i prilično široko geografsko područje – u nedavno objavljenom broju možete putovati do Libanona, Austrije, Nizozemske, Italije i Njemačke. Osim genijalne kvalitete, Komikaze se mogu pohvaliti i lijepim priznanjem, s obzirom na to da je album komikaze #18 dobio nagradu najboljeg izdanja angouleme strip festivala u kategoriji nagrade za alternativni strip u 2020. godini. Lako je presuditi, ovo je definitivno najbolje mjesto koje okuplja djelomično poznata i potpuno nepoznata imena sa svjetske alternativne scene strip originala.
Našu iduću Google Maps pribadaču stavljamo točno u Babino polje na Mljetu, gdje se nalazi Mala otočka biblioteka, inicijativa i prostor za stvaralaštvo i odrastanje uz knjigu. Radi se o dragom nam primjeru koji pokazuje kako osobni angažman može napraviti promjenu u društvu, s obzirom na to da se grupa građana založila za to da Mljet napokon dobije javnu knjižnicu. U njoj se mogu posuditi razni beletristički i publicistički naslovi, a odnedavno se ondje ugodno smjestila i zbirka knjiga poezije na raznim svjetskim jezicima pod nazivom International Library of Poetry. Uz to, u okviru ove inicijative organiziraju se i različite akcije humanitarnog karaktera, kao i radionice i druženja za sve uzraste.
Idemo do Centra za kazalište potlačenih POKAZ. Posebno su nas zainteresirale njihove radionice poezije otpora na kojima se razvija vlastiti koncept "poezije potlačenih", na tragu razmišljanja koncepta estetike potlačenih poznatog brazilskog i dramskog pedagoga Augusta Boala. Na ovim radionicama razmišlja se o specifičnosti poezije kao medija, odnosno što je to ona sposobna saopćiti, a da to nije nijedan drugi diskurs? Na koji način ona može pružiti otpor društvenim normama i represijama samom svojom formom, svojom nesvodivošću na ustaljene obrasce i kodove komunikacije? I kako mobilizirati te specifične potencijale? Za sudjelovanje na radionicama nije potrebno nikakvo prethodno znanje ili iskustvo u pisanju poezije, a uz pomoć metoda kazališta potlačenih čitaju se, kombiniraju, istražuju različiti spektri jezika. Kroz te interakcije, pokušava se stvarati poeziju. Pridružite se!
Šetanje diljem Hrvatske i internetskih prostora zahtijeva i mali predah, a idealno mjesto za to je književna klupica u zadarskom perivoju Jarula. U sklopu književnog festivala Petrovo uho, u organizaciji udruge Zadarski pisci ZaPis i u suradnji sa Školom primjenjene umjetnosti i dizajna Zadar, nastala je prva zadarska književna klupa na kojoj se mogu naći stihovi Antuna Branka Šimića, kao i naslovnice Barakovićeve Jarule i Kafkina Preobražaja. Klupa je zauzela idealnu poziciju za odmor, čitanje i pisanje. Nadamo se da će ovakvo oslikavanje klupa postati tradicija, pa i da će se proširiti i dalje, tako da nam nikad ne ponestane mjesta za razmišljanje o pokojem književnom retku.
Idemo nešto južnije, do Splita, gdje nas je zapljusnula grupa Novi književni val - NKV, odnosno grupa ljudi različitih profesija i generacija koje povezuje ljubav prema pisanoj riječi. Osim književnih večeri i predstavljanja knjiga, na svojoj internetskoj stranici pišu i o najrazličitijim aspektima književnog stvaranja, od tehnika za suzbijanje spisateljske blokade do pisanja iz neobičnih očišta, a objavljuju i kratke priče članova i književne preporuke.
Tko kaže da se dobra književnost ne krije u studentskim klupama? Kad smo već u Splitu, kratko ćemo se zaustaviti i kod časopisa The Split Mind koji izlazi od 2005. godine i višejezični je časopis za književnost i kulturu Filozofskog fakulteta u Splitu. U svoj sadržaj uključuju književne radove, poeziju, prozu, prijevode i eseje, a u njima se mogu naći i likovni radovi. Nije to običan časopis, njegovi prethodni brojevi redovito su imali najmanje stotinjak stranica, tako da sadržaj vrvi brojnim književnim radovima. Pritom nestrpljivo čekamo novi broj koji će nam otkriti niz radova vezanih uz temu "Nedodirljivo".
Književnost i meteorologija mogu biti itekako povezane, i upravo to dokazuje međunarodni pjesnički festival 50 Poems for Snow koji se održava svake godine u nizu gradova na prvi dan snijega. Najčešće se održava noću i na otvorenom, a tri pjesnika izvode nekoliko vlastitih pjesama, uz po jednu autorsku klasiku kojoj je festival te godine posvećen, a ove godine to je Federico García Lorca. Festival je putovao posvuda, tako su se ljubitelji poezije okupili u Delnicama, Dubrovniku, Otočcu, Velikoj Gorici, Čakovcu, Požegi, pa i u Sarajevu, Pragu, Prištini, Yerevanu, Beču i drugdje. Još jedna od specifičnosti ovog festivala je i to što se točan datum ne zna mnogo unaprijed jer ovisi o tome hoće li sniježiti i iščekuje li se snijeg. Osim prognoze, pratite i Facebook stranicu festivala.
Naše bilježenje vrijednih inicijativa koje u svoje djelovanje uključuju književnost, za ovu priliku približilo se kraju. Izuzetno nas veseli što ih je toliki broj, a mi i dalje nastavljamo tragati za književnošću koja se nalazi na možda neočekivanim mjestima, a koja su nam i bliže nego što mislimo.
Portretirajući jednu građansku obitelj srednje ili niže srednje klase Hermann Broch nenametljivo kroz "Nepoznanicu" provlači za njega i cijelu njegovu generaciju vrlo važne teme i pitanja.
Ornela Vorpsi vješto stvara atmosferu u kojoj se isprepliću ljepota i užas, nježnost i okrutnost, pružajući nam uvid u stvarnost života u Albaniji kroz oči onih koji su najviše pogođeni – djevojčica i žena. Piše: Lucas Legović.