U Booksi će se od 7. do 9. listopada 2025. održati 21. izdanje festivala Revija malih književnosti.
Revija, prepoznata kao festival koji otvara vrata autorima i autoricama čiji su glasovi često zanemareni u dominantnim izdavačkim politikama, ove je godine posvećena romskoj književnosti u Europi.
U sklopu ovogodišnje Revije izlazi i antologija Imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana (ur. Ivana Dražić i Karolina Hrga), koja okuplja trinaest suvremenih romskih autorica i autora – pjesnikinja, pjesnika, prozaistkinja, dramaturginje, čiji radovi svjedoče o raznolikosti romske književnosti, njezinoj jezičnoj i estetskoj inovativnosti te bogatstvu narativnih formi. Naslov antologije preuzet je iz stiha pjesnikinje Noelie Cortés: „Fašizam najviše od svega mrzi imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana”, i podsjeća nas na ljepotu i snagu koja se kali i nadire i u najmračnijim vremenima, te na romske priče koje su, unatoč stalnim pokušajima da ih se izbriše iz povijesne memorije, opstale i traju do danas.
U antologiji su zastupljeni sljedeći autori i autorice: Almir Agić, Patrik Banga, Noelia Cortés, Akile Eminova, Mihaela Drăgan, Raine Geoghegan, Delia Grigore, Tamás Jónás, Oksana Marafioti, Jovan Nikolić, Ruždija Russo Sejdović, Maria Sivákova te Alexian Santino Spinelli. Veći autorica i autora pridružit će nam se uživo na programu u Booksi!
Krećemo s najmlađim sudionikom ovogodišnje Revije! Almir Agić (2003.) iz Bosne i Hercegovine romski je aktivist, pjesnik, novinar i fotograf u nastajanju. Član je nevladine organizacije Aksiom i ambasador slobode izražavanja u okviru inicijative JaBiHEU. Autor je zbirke poezije Kaktus u polju orhideja, koja kroz simboliku zabranjene ljubavi progovara o identitetu, društvenim pritiscima i pripadanju. Odabir pjesama upravo iz ove knjige donosimo i u antologiji! Djelo se prevodi na engleski. Piše o ljudskim pravima, socijalnoj pravdi i borbi protiv diskriminacije, surađujući s UNFPA-om, UNICEF-om BiH, Vijećem Europe i drugim organizacijama. Kao novinar na romskom portalu Newipe obrađuje teme važne za romsku zajednicu, a posljednjih godina razvija i dokumentarnu fotografiju te kratki film usmjerene na postkonfliktno nasljeđe i marginalizirane zajednice. Ukratko, Almir je ime za koje ćemo još mnogo čuti!
Slijedi Patrik Banga novinar, glazbenik i IT-stručnjak iz Češke. Od 2007. radi u redakciji portala iDNES.cz, a kao reporter surađivao je i s glavnim informativnim programom Češke televizije. Jedan je od autora dokumentarnog filma The Ghetto as a System (2012). Njegov blog bilježi više od milijun posjeta. Debitantski roman Skutečná cesta ven (The True Way Out, 2022.) donio mu je nagradu Magnesia Litera za debitantsko djelo 2023., a bio je i u užem izboru za Czech Book Award. Roman je preveden na arapski, engleski i njemački, prava su prodana i za talijansko izdanje, a mi smo ponosni što u antologiji donosimo nekoliko zanimljivih ulomaka o životu u kvartu Žižkov koje je prevela Mateja Pavlic!
Raine Geoghegan britanska je pjesnikinja, spisateljica i dramaturginja romskog, velškog i irskog podrijetla. Višestruko je nominirana za nagrade Forward Prize i Pushcart Prize, a radovi su joj objavljeni u nizu britanskih i irskih časopisa. Autorica je zbirki Apple Water: Povel Panni i The Talking Stick: O Pookering Kosh (Salmon Poetry Press, 2022.), u kojima donosi autentičan glas romske zajednice. Savjetnica je za romski jezik na britanskom mjuziklu koji će igrati na West Endu i Broadwayu. U antologiji čitate izbor Raineinih pjesama u kojima na fascinantan način miješa romski i engleski, u slučaju antologije hrvatski jezik! Njenu pjesmu Biti Rom dugo ćete pamtiti, a svu je poeziju prevela Lara Radović.
Delia Grigore (1972.) romska je spisateljica, znanstvenica i sveučilišna profesorica. Doktorirala je vizualne umjetnosti u području etnografije i etnologije na Rumunjskoj akademiji. Predaje romski jezik i književnost na Sveučilištu u Bukureštu te je predsjednica Romskog centra Amare Rromentza. Autorica je studija Introduction to the Study of Traditional Cultural Elements of Contemporary Rromani Identity (2001.) i Rromanipen – Keystones of Rromani Culture (2011.), kao i poezije na romskom jeziku. Istražuje i piše o romskoj kulturi, folkloru, usmenoj povijesti i književnosti. Članica je književnog odjela međunarodnog projekta RomArchive, a njenu je poeziju s romskog jezika prevela Mirdita Saliu. Jedva čekamo da čujete i pročitate Delijina razmišljanja o romanipenu!
Iz Mađarske, privremeno iz Rumunjske, stiže Tamás Jónás (1973.), jedan od najsnažnijih glasova suvremene mađarske književnosti. U poeziji i prozi prepliće autobiografske teme, traumu djetinjstva, društvenu marginalizaciju i egzistencijalni mit. Među njegovim zapaženim zbirkama su Ő (1993.), Kiszámítható józanság i Önkéntes vak, a nagrada Aegon Art (2009.) potvrdila je njegovu važnost. Autor je i romana Cigányidők i Kívülálló. Najnovija zbirka Dræn/Draen (2025.) obuhvaća 73 pjesme i mnogi je smatraju vrhuncem njegova opusa. Dobitnik je brojnih priznanja, među njima Arany János Prize, Artisjus Literary Award i Herder Fellowship. Njegovu je izrazito zahtjevnu poeziju s mađarskog genijalno prevela Lea Kovács.
U antologiji donosimo i priču Daleko bilo, podjednako intimnu, humorističnu i dirljivu, Ruždije Russe Sejdovića, autora rođenog nedaleko od Podgorice u Crnoj Gori, koji od 1988. živi i radi u Kölnu. Ruždija je suosnivač romske organizacije Rom e.V. Köln i aktivno doprinosi očuvanju romske kulture i jezika. Piše na romskom jeziku te je objavio više knjiga poezije, drame i proze. Dobitnik je nekoliko prestižnih nagrada za svoj književni i kulturni rad, uključujući počasnu nagradu „Rheinische Archivarius“ i nagradu „Rheinlandtaler“ za kulturni rad. Njegova djela uključuju drame kao što su Jerma poslije smrti i Kosovski karusel. Zastupljen je u mnogim antologijama. Radi kao medijator i prevoditelj u nekoliko škola. S Ruždijom smo 2021. razgovarali o prevođenju s romskog jezika i jedva ga čekamo uživo upoznati!
U Booksi će nam se pridružiti i Santino Spinelli (1964.), poznat i pod umjetničkim imenom Alexian, književnik, pjesnik, muzikolog i akademik talijansko-romskog podrijetla. Predaje romsku kulturu i jezik na Sveučilištu Chieti-Pescara, a međunarodno je prepoznat kao promicatelj romskog identiteta. Pjesma Auschwitz, posvećena romskom stradanju u holokaustu, ugravirana je na spomeniku u Auschwitzu. Kao glazbenik i autor promiče romsku tradiciju kroz poeziju, glazbu i obrazovanje. Njegovu je poeziju s romskog prevela Mirdita Saliu, a načuli smo da će Alexian zasvirati na zatvaranju Revije!
Na programima uživo, a Zoomom sudjelovat će još tri sjajne autorice!
Noelia Cortés (1996.), čiji smo stih "Imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana" posudili za naslov antologije, esejistica je i pjesnikinja iz Španjolske. Zbirka poezije Del mar y la muerte (2021.) donijela joj je prepoznatljivost, a časopis Mujer Hoy svrstao ju je među žene koje će oblikovati budućnost. U eseju La higuera de las gitanas (2022.) promišlja o pravu Roma i Romkinja na mjesto u književnosti i obrazovanju. Sudjelovala je u kolektivnom eseju Flores para Lola (2023.), pišući o antigitanizmu i Loli Flores. Godine 2025. pokreće književno-fotografski projekt ARDENTÍU o romskom identitetu flamenca te sudjeluje kao kreativna savjetnica u dokumentarcu o bailaoru Farruquitu. Njenu je predivnu poeziju sa španjolskog prevela Željka Somun.
Drama Caliban i vještica Mihaele Drăgan, multidisciplinarne umjetnice s obrazovanjem u kazalištu, oduševit će vas! Mihaela živi u Bukureštu i djeluje u brojnim drugim zemljama. Godine 2014. osnovala je feminističku kazališnu skupinu Giuvlipen zajedno s drugim romskim glumicama, u kojoj djeluje kao glumica, redateljica i dramaturginja. Bila je jedna od šest finalistica međunarodne kazališne nagrade New York Gilder/Coigney International Theatre Award 2017., koja prepoznaje izniman kazališni doprinos 20 žena iz cijeloga svijeta. Ponovno je nominirana za istu nagradu 2020. godine, a iste je godine primila i Posebno priznanje Lige. Godine 2018. bila rezidencijalna umjetnica u hongkonškom Para Site Contemporary Art Centre, gdje je razvila koncept Romski futurizam – projekt na sjecištu romske kulture, tehnologije i čarobnjaštva. Iste je godine na PEN World Voices International Play Festivalu u New Yorku prepoznata kao jedna od deset najuglednijih suvremenih dramatičarki u svijetu. Jedva čekamo razgovor s Mihaelom, ali i čitanje ulomaka iz drame Caliban i vještica, koju je vješto s rumunjskog prevela Ana Brnardić!
I završavamo s Oksanom Marafioti nagrađivana je romska spisateljica memoara, edukatorica i predavačica, rekli bismo iz Europe da ostanemo unutar gabarita Revije, ali Oksana je "od posvuda", a trenutno živi u Americi, odakle će nam se i uključiti Zoomom! Objavljivala je u Timeu, Slateu, Los Angeles Timesu i mnogim antologijama. Gostovala je u Američkoj kongresnoj knjižnici, pri Ujedinjenim narodima i na američkim veleposlanstvima diljem svijeta. Držala je radionice kreativnog pisanja i kulturne programe u SAD-u i Europi, a trenutno radi na novoj knjizi. Autorica je memoara American Gypsy (FSG, 2012.) i urbanog fantasy romana Donatti’s Lunatics (WRP, 2018.). Memoarski ulomak Tijelo svjetlosti čitamo u prijevodu s engleskog Sare Tomac.
Na festivalu nisu mogli gostovati, ali nadamo se upoznati ih drugom prilikom...
Akile Eminova (1961.) potječe iz radničke obitelji iz Makedonije. Dugi niz godina djelovala je u Dramskom studiju pri Domu kulture „Aco Šopov“ u Štipu, gdje se oblikovalo njezino trajno zanimanje za književnost i kazalište. Od sredine devedesetih posvećuje se pisanju kratke proze, u kojoj gradi intimne, a istodobno univerzalne pejzaže ljudske duše. Novelu Amanet (Аманет, 1995.) kritika ističe zbog snažnog, neposrednog jezika i simboličkih slika. Novela Ples duše (Танцот на душата, 2001.) nastavlja introspektivni ritam, oblikujući dušu kao smirujuću kolijevku i misao koja tone, da bi iznova izranjala. U rukopisu čeka i treća novela, Podigni zavjesu (Подигни ја завесата). Eminova je prepoznata po poetskoj, simbolički gustoj prozi koja granicu između sna i stvarnosti pretvara u prostor meditacije o životu, putu i nadi. Upravo ulomak iz novele Podigni zavjesu čitamo u antologiji u prijevodu s makedonskog Ane Marić.
Jovan Nikolić (1955.) pjesnik je, prozaist i dramski autor romskog podrijetla, od 1999. stalno nastanjen u Kölnu. Jedan je od najprepoznatljivijih glasova romske književnosti u Europi i svijetu. Autor je zbirke Weißer Rabe, schwarzes Lamm i drame Kosovo mon amour, prevedenih na desetak jezika. Piše i za kazalište, film i kabaret, surađivao je s Emirom Kusturicom. Dobitnik je više nagrada i član PEN centara Srbije i Njemačke. U antologiji čitamo izbor iz Jovanove proze, u kojoj promišlja o romskom identitetu, umjetnosti, stradanju, i slobodi.
Maria Siváková, posljednja autorica s kojom zaključujemo ovaj pregled, prozaistica je i publicistica iz Češke čiji rad, kroz snažnu lirsku prozu, propituje svakodnevni život običnih Roma. Bila je savjetnica i asistentica senatorice Adéle Šípové, a danas djeluje kao kontakt osoba za humanitarnu organizaciju Člověk v tísni u Kladnu. Debitirala je s kratkom pričom Díky, brácho (2021.), a njezini tekstovi i priče objavljeni su u Lidových novinách, A2, Tvar, Respektu i časopisu Host. Sudjeluje u zbirkama Všude samá krása (Kher, 2021.) i Samet blues te je autorica priče Fameľija nadevše (2024.) Trenutno radi na svom prvom znanstveno-fantastičnom romanu, pomičući granice književnosti i romske kulture. U antologiji čitamo dva prozna teksta u prijevodu s češkog Mateje Pavlic.
Podsjećamo, Revija malih književnosti trajat će od 7. do 9. listopada u Booksi. Ne propustite!
Revija malih književnosti odvija se uz financijsku podršku Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Zaklade ‘Kultura nova’ i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
