Page arrow

Dubravka Ugrešić (1949-2023)

Large dubravka ugre%c5%a1i%c4%87 004
Petak
17.03.2023.

S ogromnom tugom javljamo da je 17. ožujka preminula spisateljica, esejistica, prevoditeljica, naša prijateljica i suborkinja Dubravka Ugrešić.

Dubravka Ugrešić rodila se 1949. godine u Kutini. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij ruskog jezika i komparativne književnosti, gdje je kasnije i nastavila raditi u sklopu Zavoda za znanost o književnosti. Kroz njeno književno djelovanje isprepliće se nekoliko osnovnih preokupacija, kao što su propitkivanje prirode pisanja i književnosti kao takve, suprotstavljanje popularne (ili pak trivijalne) literature visokoj ili kanonskoj, te kasnije problematiziranje egzila i pitanje identiteta.

U početku piše knjige za djecu Mali plamen (1971.) i Filip i sreća (1976.), a 1978. napokon na red dolazi i odrasla publika te objavljuje knjigu Poza za prozu, zbirku kratkih priča i pripovijedaka u kojima duhovito progovara o detaljima iz svakodnevice koje inače ne zamjećujemo. U prvoj priči, nazvanoj jednostavno 'Love story', stvara imaginarnog muškarca Bublika (inače ruski naziv za jednu vrstu peciva) u kojeg je glavna junakinja zaljubljena i koji je nagovara da napiše roman. U tom trenutku pokreće se cijela lavina humoristički obojenih problema koje pisanje sa sobom nosi: ''Saznala sam i to da mi likovi ne bi trebali pripovijedati u prvom licu, govoriti 'i te stvari', 'i tako to', da ne bi smjeli koristiti anglicizme, 'if you know what I mean', da nikako ne smiju navući traperice, taj 'pogled na svijet', jer se mode mijenjaju, a svaka prava književnost mora barem malo računati na vječnost.''

Kratki roman Štefica Cvek u raljama života iz 1981. nastavak je njene postmodernističke poetike, ovoga puta i grafički vidljive jer se Dubravka služi šivaćom metodologijom, reže, lijepi i kroji svoj tekst. Miješanje elemenata visoke i trivijalne literature, žanra ljubića, odnosno sapunice i autoričinih pokušaja da napiše pravu žensku priču samo su neki od razloga zašto je knjiga postala klasik.

Godine 1983. objavljuje pripovijetke u zbirci Život je bajka, a nakon pet godina stanke stiže i ukoričeni pokušaj pisanja fabularnog romana Forsiranje romana reke, za koji je dobila prvu NIN-ovu nagradu. Iste godine izdaje knjigu za djecu, Kućni duhovi.

Početak devedesetih za Dubravku obilježen je sramotnim člankom Hrvatske feministice siluju Hrvatsku objavljenim u Globusu 1993. godine, ali na to se u ovom trenutku ne vrijedi ni osvrtati.

Godine 1993. u vlastitom predgovoru zbirci eseja po nazivom Američki fikcionar ističe da se radi o jednoj 'nepristojnoj knjizi' u kojoj se u potpunosti izbjegava autobiografsko pisanje. Kroz eseje u Američkom  fikcionaru daje kritiku američkog proizvođačkog društva iz svoje pozicije marginalca i egzilanta. Prilikom tipkanja, došlo je do slučajne greške u naslovu knjige, kad je Dubravka umjesto tipke 'd' pritisnula 'f' te se 'dictionary' pretvorio u 'fictionary', potvrdivši tako njen unutarnji košmar, kako sama navodi.

U zbirci eseja, Kultura laži iz 1996. progovara o nametnutoj joj ideologiji novonastalih država i o svojim pokušajima stvaranja nekog fikcionalnog, njoj dotad nepoznatog identiteta, nakon raspada Jugoslavije. Zadržavajući ironičan ton prema socijalističkom, ali i nacionalističkom 'kiču', kako ih sama opisuje, osvrće se i na (mušku) percepciju žena kao onih koje se vraćaju s tržnice punih ruku vrećica.

Muzeju bezuvjetne predaje, njenom sljedećem romanu iz 1998. godine, susrećemo egzilante  i konstantne putnike kojima je cijela i jedina imovina kofer. Isprepliće se niz priča o ljudima, ponajviše ženama, i njihove kratke biografije-sudbine, negdje naznačene u samo nekoliko rečenica. Roman je dobio naslov prema stvarnom berlinskom Muzeju bezuvjetne kapitulacije, zatvorenom 1994. godine, koji je obilježavao kapitulaciju Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Godine 2001. objavljuje još jednu zbirku eseja, Zabranjeno čitanje za koju je 2003. odbila primiti nagradu 'Katarina Frankopan' jer je u žiriju sjedio Slaven Letica, čovjek zaslužan za članak Hrvatske feministice siluju Hrvatsku. Izbjegličku traumu nastavlja tematizirati u romanu Ministarstvo boli (2004.), čiji je naslov inspiriran radionicom sado-mazo igračaka i odjeće za porno industriju u kojoj rade neki od likova iz romana nazivajući je 'ministarstvom'. Godine 2005. objavljuje zbirku eseja Nikog nema doma. (Iz članka u Booksinim Dosjeima.)

U 2008. joj izlazi Baba Jaga je snijela jaje, slijedi Napad na minibar (2010.), Europa u sepiji (2013.), a 2015. zajedno s Multimedijalnim institutom objavili smo njenu Karaoke kulturu. U 2017. izlazi Lisica za koju dobiva nagradu tportala za najbolji roman, u 2019. izlazi Doba kože (2019.).

Od 2020. knjige joj objavljuje Multimedijalni institut: Tu nema ničega! (2020.), Crvena škola u suradnji s Booksom (2021.), i Brnjica za vještice (2021.)

Brnjica za vještice svojevrsna je proširena rođendanska čestitka upućena vlastitoj junakinji Štefici Cvek i osvrt na četrdeset godina od objavljivanja kultnog romana i književnog klasika Štefica Cvek u raljama života. Ono što roman čini iznimnim jest njegova feministička misao, vješto miješanje elemenata visoke i trivijalne literature, poigravanje s konvencijama ljubića i njihovo iznevjeravanje, da nabrojimo najvažnije. Drugi dio Brnjice za vještice čini dugi razgovor s teoretičarkom književnosti i feministkinjom Merimom Omeragić, gdje Ugrešić u polemičkom tonu govori o patologijama sadašnjeg trenutka i kako je do njih došlo, bez obzira radi li se o umjetnosti, kulturi ili društvu. O Brnjici za vještice u podcastu razgovarale Nađa Bobičić, Maja Abadžija i Ivana Dražić, poslušajte ga na linku.

Zbog njezinog kultnog statusa romana Štefica Cvek u raljama života Pobunjene čitateljke utemeljile su regionalnu nagradu prema njezinom imenu. U kritičarskom kolektivu na taj su način željele skrenuti pozornost na činjenicu kako je Dubravka Ugrešić prva žena dobitnica NIN-ove nagrade, kao i na Šteficu Cvek kao klasik jugoslavenske književnosti i neizostavan dio regionalne feminističke lektire.

Na razgovoru u Booksi Dubravka je rekla da: "Nema smisla ulaziti u književnost ako niste spremni pomicati stvari." Dubravka je svojim knjigama pomicala čitave svjetove, zbog čega će nam neopisivo nedostajati, i kao spisateljica, i kao prijateljica.

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage hh 3409478 14.07.2023.

Pogubnost svakidašnjice po ljudsku dušu: o nekim ranim radovima Dubravke Ugrešić

'Djela Dubravke Ugrešić, shvatit ću kasnije, upravo i trebaju imati takav efekat: trebaju nas podučavati neizbježnosti klišeja i uzaludnosti, a neophodnosti otpora.'

Piše: Maja Abadžija

U fokusu
Homepage federico di dio photography qfv5zfvmzok unsplash 06.07.2023.

Lisičina odjavna špica

I koja bi druga književnica, ako ne Dubravka Ugrešić, koja je konstitutivna, pionirska figura feminističkog autorstva sa naših prostora, bila ta koja će nam kao svojevrsni oproštajni dar ostaviti figuru Lisice?

Piše: Nađa Bobičić

U fokusu
Homepage william warby wahfnoqbynm unsplash 15.06.2023.

O zabranama, čitanju i anticipaciji

"Dubravka Ugrešić je vrhunska spisateljica i njeni tekstovi su anticipatorski, te stoga velika, važna, izvrsna književnost."

Piše: Vladimir Arsenić

Podcast
Homepage untitled design  1 08.03.2022.

Booksin podcast: O brnjicama i vješticama

S Majom Abadžija, Nađom Bobičić i Ivanom Dražić razgovarali smo o knjizi 'Brnjica za vještice' Dubravke Ugrešić, Štefici Cvek, feminizmu, kapitalizmu, budućnosti književnosti i brojnim drugim temama.

Kritike
Homepage thumbnail screenshot 2021 01 26 at 13.52.24 13.04.2021.

Po ruševinama Jugoslavije

U knjizi 'Tu nema ničega!' Dubravka Ugrešić iznosi teške istine o našoj prošlosti i sadašnjosti, pa i budućnosti, poput proročica iz mitoloških priča, a njenome se glasu pridružuju sugestivne fotografije Davora Konjikušića. 

Piše: Nađa Bobičić

Video
Homepage dizajn bez naslova  16 25.03.2021.

'Tu nema ničega!': razgovor s Dubravkom Ugrešić i Davorom Konjikušićem

Povodom izdanja knjige 'Tu nema ničega!' razgovarali smo s Dubravkom Ugrešić i Davorom Konjikušićem.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu