U izdanju Multimedijalnog instituta nedavno je objavljena knjiga Brnjica za vještice Dubravke Ugrešić. Kako navodi oprema knjige, ovo je svojevrsna proširena rođendanska čestitka upućena vlastitoj junakinji Štefici Cvek i osvrt na četrdeset godina od objavljivanja kultnog romana i književnog klasika Štefica Cvek u raljama života. Napomenimo i da drugi dio Brnjice za vještice čini dugi razgovor s teoretičarkom književnosti i feministkinjom Merimom Omeragić, gdje Ugrešić u polemičkom tonu govori o patologijama sadašnjeg trenutka i kako je do njih došlo, bez obzira radi li se o umjetnosti, kulturi ili društvu.
Da podsjetimo, pripovjedačica u romanu Štefica Cvek u raljama života (1981.) nastoji napisati pravu žensku priču, što od nje traže njezini prijatelji. Zvuk pisaće mašine podsjeća je na zvuk šivaće mašine, stoga odlučuje: Priču ćemo, dakle, šivati! Jer šivanje je ipak ženski posao. Za svoju protagonistkinju odabire upravo Šteficu, posve običnu djevojku, po struci daktilografkinju, koja je u potrazi za ljubavlju. S podnaslovom Patchwork roman autorica u postmodernističkoj maniri na grafičkoj razini poseže za šivaćom metodologijom, reže, lijepi i kroji svoj tekst. Ono što roman čini iznimnim jest njegova feministička misao, vješto miješanje elemenata visoke i trivijalne literature, poigravanje s konvencijama ljubića i njihovo iznevjeravanje, da nabrojimo najvažnije.
Ne možemo zaboraviti ni činjenicu da se u 1992. godini odvio nezapamćen medijski linč na Dubravku te novinarke, intelektualke, autorice i feministkinje Jelenu Lovrić, Radu Iveković, Slavenku Drakulić i Vesnu Kesić, poznat kao Vještice iz Ria. Sramotni članak pod naslovom Hrvatske feministice siluju Hrvatsku objavio je Globus, optužujuću ove žene, ukratko, da ruše ugled države. K tome, objavljeni su i njihovi osobni podaci, dok članak pod pseudonimom potpisuje "Globusov investigativni tim". Članak je eklatantni primjer nezapamćene mizoginije na ovim prostorima i puno šire, a detaljan tekst Hrvoja Šimičevića o ovom linču i njegovim posljedicama pronađite u Novostima.
No da se vratimo na Šteficu, koja svojim humorom i (auto)ironijom i danas s lakoćom osvaja simpatije različitih generacija čitateljica i čitatelja. O njoj se i dalje razgovara u čitateljskim klubovima, a zaključak jedne rasprave vrijedi citirati: "Takvi likovi i situacije jednostavno postoje i o njima jednako tako treba i vrijedi pisati. A potom i čitati i o njima pričati."
Zbog njezinog kultnog statusa Pobunjene čitateljke utemeljile su regionalnu nagradu prema njezinom imenu. U kritičarskom kolektivu na taj su način željele skrenuti pozornost na činjenicu kako je Dubravka Ugrešić prva žena dobitnica NIN-ove nagrade, kao i na Šteficu Cvek kao klasik jugoslavenske književnosti i neizostavan dio regionalne feminističke lektire.
Zbog svega navedenoga veselimo se čitanju Brnjice za vještice!
'Djela Dubravke Ugrešić, shvatit ću kasnije, upravo i trebaju imati takav efekat: trebaju nas podučavati neizbježnosti klišeja i uzaludnosti, a neophodnosti otpora.'
S Majom Abadžija, Nađom Bobičić i Ivanom Dražić razgovarali smo o knjizi 'Brnjica za vještice' Dubravke Ugrešić, Štefici Cvek, feminizmu, kapitalizmu, budućnosti književnosti i brojnim drugim temama.