Na drugom javnom događaju iz serije Prevođenje iznutra i izvana nastavljaju se predstavljati naši cijenjeni suradnici – prevoditelji. Uz osvrt na rad u ovoj vrlo specifičnoj branši, prevoditelji će s vama podijeliti svoja iskustva književnog prevođenja, mnoge izazove i probleme s kojima su se susretali te svoje poglede na to što književni prevoditelj danas jest, a što bi možda trebao biti.
U drugom po redu razgovoru u fokusu su iskustva književnog prevođenja s tri različita europska jezika: poljskog, španjolskog i nizozemskog. Sudjeluje troje predstavnika „mlađe generacije“ koji, unatoč godinama, iza sebe imaju zavidan broj prevoditeljskih utakmica.
Oni su:
Emilio Nuić (1982., Sarajevo) književni je prevoditelj s engleskog, poljskog i češkog jezika. Maturirao je u Zagrebu 2000. godine kratkim animiranim filmom na Grafičkom odjelu ŠPUD-a. U djetinjstvu i mladosti bavio se crtanjem i ilustriranjem te je sudjelovao na nekoliko grupnih izložbi. U Pragu je 2002. na FAMU-u završio jednogodišnji akademski program animacije i multimedije Cinema Studies. Godine 2009. diplomirao je bohemistiku i polonistiku na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Časopis Poezija dvaput je objavio njegove crteže, a 2011. ilustrirao je ljubavno-erotske priče sabrane u proznom prvijencu pjesnika Ivana Hercega pod naslovom Goli. Književnim se prevođenjem počinje baviti još tijekom studija, pa tako 2008. prevodi Umijeće samuraja, nakon čega su uslijedili prijevodi nekoliko filmskih scenarija i romana, kako s engleskog (Ubijanje Rommela Stephena Pressfielda, Panoptikum Jenni Fagan) tako i s poljskog jezika (Poljskom šakom u rusku bulju D. Masłowske, Bornholm, Bornholm H. K. Dobrzanieckog, Džepni atlas žena S. Chutnik, Morfij S. Twardocha, Sonjka I. Karpowicza) te češkog jezika (Nijemci te Zuzanin dah J. Katalpa), uglavnom za izdavačku kuću Hena com. Strastveni je zaljubljenik u engleski i sve slavenske jezike, čitanje, prevođenje, likovnu, književnu, filmsku i glazbenu umjetnost, a u slobodno vrijeme pjeva u zboru.
Ela Varošanec Krsnik rodila se i odrasla u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu završila studij komparativne književnosti te španjolskog jezika i književnosti. Tijekom studija bila je na studijskom boravku u Meksiko Cityju gdje je pohađala Tecnologico de Monterrey, jedno od najprestižnijih meksičkih sveučilišta, a pola godine usavršavala se i na Sveučilištu Complutense u Madridu. Prevodi s engleskog i španjolskog. Između ostaloga prevela je treći nastavak tribologije Različita autorice Veronice Roth, knjigu Eva, Williama P. Younga; Labirint duhova, Carlosa Ruiza Zafona,; intrigantan roman Spaljeni, Antonia Ortuna, te roman Samante Schweblin, Sezona kentukija. Prevodi za Festival europske kratke priče. Osim književnim prijevodom, bavi se i audiovizualnim prijevodima kroz prijevode i prilagodbe tekstova za sinkronizaciju crtanih filmova. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca
Svetlana Grubić Samaržija (Osijek, 1982.) prevoditeljica je s engleskog i nizozemskog jezika. Osnovnu i srednju školu završila je u Donjem Miholjcu, a 2007. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti. Na istome fakultetu završila je dodatni studij nizozemskog jezika. Taj je jezik uz stipendiju Nizozemske jezične unije usavršavala u Nizozemskoj i Belgiji, a uz stipendiju Nizozemske zaklade za književnost boravila je i na rezidenciji za prevoditelje u Amsterdamu. Nakon rada u školi stranih jezika posvećuje se prevođenju beletristike i publicistike te audiovizualnih materijala, a dosad joj je objavljeno pedesetak prijevoda s engleskog i nizozemskog jezika. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Budući da se radi o jezicima koji pripadaju različitim skupinama, što nas može odvesti u mnoge digresije, nastojat ćemo zadržati fokus razgovora na trima romanima koje su prevoditelji recentno prenijeli na hrvatski, a koja su objavljena u Heninoj nakladi prošle godine – Stramer poljskog autora Mikołaja Łozińskog, Čudesa španjolske autorice Elene Medel i Mi smo svjetlost nizozemske spisateljice Gerde Blees. Sva tri naslova moći će se toga dana kupiti po prigodnoj cijeni i u Booksi, a prevoditelji će rado odvojiti vrijeme da Vam knjigu i potpišu!
Razgovor će voditi urednica Nermina Husković.
Događaj je organiziran u sklopu projekta Hena coma „Europa iznutra i izvana 2022.–2023“. i sufinanciraju ga Europska unija i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Programe u Booksi podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Portretirajući jednu građansku obitelj srednje ili niže srednje klase Hermann Broch nenametljivo kroz "Nepoznanicu" provlači za njega i cijelu njegovu generaciju vrlo važne teme i pitanja.
Ornela Vorpsi vješto stvara atmosferu u kojoj se isprepliću ljepota i užas, nježnost i okrutnost, pružajući nam uvid u stvarnost života u Albaniji kroz oči onih koji su najviše pogođeni – djevojčica i žena. Piše: Lucas Legović.
Otkad je Booksa otvorila svoja vrata u siječnju 2004. godine u gostima su nam bile brojne organizacije, umjetnice, izvođači, održale su se stotine tribina, razgovora, okruglih stolova, diskusija, predstavljanja... Mnogo je ljudi koji rade vrlo zanimljive i kvalitetne stvari, ali nemaju svoj prostor gdje bi ih mogli predstaviti i tu na scenu upadamo mi. Možemo besplatno ustupiti prostor, tehniku kojom raspolažemo i pomoć u promociji događanja. No kako je upita jako, jako puno, ne možemo nikako udovoljiti svima, a ima li, ili nema slobodnih termina i kada, saznat ćete ako nam šibnete mail.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!