Oaza Books u Booksi: 'Jedan dan u životu foke Marisol'

Što se dogodi kada foka imena Marisol uđe u Namu? Uz zajedničko čitanje slikovnice Jedan dan u životu foke Marisol (Oaza Books, 2022) Dubravke Ugrešić i Ane Kovačić i projekciju ilustracija djeca će dobiti odgovor na to i još mnoga pitanja.

U suradnji Oaza Books i Bookse održat će se radionica crtanja i kolažiranja za djecu Jedan dan u životu foke Marisol. Radionicu inspiriranu istoimenom knjigom Dubravke Ugrešić u izdanju Oaza Books, vodit će ilustratorica Ana Kovačić koja će s polaznicima izrađivati kostime foke tehnikama crtanja i kolažiranja. Polaznici će zatim napraviti malu izložbu radova na otvorenom. 

Program
10:00 – 10:20 Zajedničko čitanje slikovnice Jedan dan u životu foke Marisol
10:20 – 11:30 Crtanje i kolažiranje na otvorenom

Prijaviti se mogu djeca osnovnoškolskog uzrasta na mail: booksa@booksa.hr, do 1.6. u 15.00 sati. Broj polaznika je ograničen. 

U okviru događanja uz izdanje Jedan dan u životu foke Marisol, za kupnju će biti dostupna sva ilustrirana izdanja Oaza Books za djecu i odrasle.

Jedan dan u životu foke Marisol
Nastavljajući se na prethodno izdanje (Novogodišnje prase), druga u seriji ilustriranih knjiga za djecu i odrasle, autorice Dubravke Ugrešić, Jedan dan u životu foke Marisol, na naizgled jednostavan, a istovremeno radikalan način ponovo u fokus stavlja temu odnosa životinja i ljudi. Ako je slikovnica Novogodišnje prase na duhovit način tematizirala domaće životinje koje bijegom u šumu ostvaruju svoju osobnu slobodu, onda Jedan dan u životu foke Marisol tematizira šabloniziranu percepciju odraslih lišenu imaginacije. U priči Jedan dan u životu foke Marisol dodatna privlačnost sastoji se u dobro poznatim zagrebačkim lokalitetima i šaljivu zagrebačkom slengu. U dućan "Nama" dolazi foka, čija prisutnost i mogućnost upotrebe ljudskog govora frapira sve prisutne osim jednog dječaka. 

Ana Kovačić je ilustratorica i dizajnerica. Diplomirala je na zagrebačkom Studiju dizajna. Kao ilustratorica radi na raznolikim projektima u području nezavisne kulture i obrazovanja, te komercijalnim projektima za privatne naručitelje. Njezine ilustracije objavljene su u dječjem časopisu Brickzine te on-line i tiskanom izdanju zbirke stripa Komikaze. Ilustrirala je knjige Kućni duhovi i Jedan dan u životu foke Marisol autorice Dubravke Ugrešić i zbirku pjesama za djecu Olje Savičević Ivančević. Kao ilustratorica je radila na projektu vizualnog identiteta 56. i 57. Goranovog proljeća i na projektima u području obrazovanja Pro(iz)vedi mladost u kulturi i Laboratorij arhitekture. Ilustrirala je seriju portreta značajnih žena za društvenu igru Strašne žene koja promiče postignuća iznimnih žena na raznim poljima ljudskog djelovanja. Autorica je interaktivnih ilustracija u sklopu stalnih postava raznih hrvatskih centara za posjetitelje. Izlaže na grupnim izložbama, a njezini radovi bili su izloženi i na samostalnoj izložbi Njezin panteon u sklopu festivala Vox Feminae 2018., za koji je iste godine izradila i vizualni identitet.

U posljednja tri desetljeća Dubravka Ugrešić (1949 – 2023) etablirala se kao jedna od najznačajnijih romanopisaca i esejista u Europi. Od svojih ranih postmodernističkih izleta, pa sve do elegičnih razmišljanja o raspadu jugoslavenske domovine i pada Berlinskog zida u formi eseja i fikcije, pa sve do novijeg pisanja o popularnoj i književnoj kulturi, njezino djelo obilježeno je rijetkom kombinacijom ironije, polemike i suosjećanja. Nakon diplome iz komparativne i ruske književnosti, Ugrešić je dugi niz godina radila na Institutu za teoriju književnosti Sveučilišta u Zagrebu, uspješno slijedeći paralelnu karijeru i kao spisateljica i kao znanstvenica. 1991., kad je izbio rat u bivšoj Jugoslaviji, Ugrešić je zauzela čvrst antiratni stav, kritički secirajući retrogradni hrvatski i srpski nacionalizam, gluposti i kriminalitet rata, a proces je postao meta nacionalističkih novinara, političara i kolega pisaca. Podvrgnuta dugotrajnom javnom ostracizmu i upornom medijskom uznemiravanju, napustila je Hrvatsku 1993. godine. U egzilu koji je s vremenom postao emigracija, njezine su knjige prevedene na preko dvadeset jezika. Predavala je na brojnim američkim i europskim sveučilištima, uključujući Harvard, UCLA, Columbia i Freie Universität Berlin. Dobitnica je nekoliko velikih književnih nagrada (Austrijska državna nagrada za europsku književnost 1998.; finalistica Nagrade Man Booker International 2009; Nagrada Jean Améry Essay, dodijeljena za cjeloviti esejistički rad, 2012; Nagrada Vilenica 2016; s knjigom Karaoke kultura bila je finalistica National Book Critics Circle Award for Criticism 2011. Dobitnica je Neustadt International Prize for Literature za 2016. godinu.

Programe Bookse u parku podupiru: Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Zaklada Kultura nova.