Na prošlom druženju kluba, u raspravi o Sluškinjinoj priči spoticali smo se oko dva pitanja: djelatni potencijal i volja glavne junakinje (njezina neheroičnost, prosječnost, ali i 'tipičnost') i otvorenost narativa prema 'revolucionarnom' završetku. Iskustvo uči da se osobitosti romana i žanra bolje uoče ako tekst sučelimo sa sličnim tekstom. Izbor je pao na roman The Dispossessed Ursule Le Guin, koji je nedavno ponovno preveden kao Ljudi bez ičega (prev. Nada Mihelčić, Zagreb 2009). Raniji prijevod je iz 1987. (Čovek praznih šaka, prev. Zoran Živković, Beograd). Evo i FB događanja.
foto: Marian Wood Kolisch, Oregon State University/Flickr
U raspravi o odnosu književnog teksta i politike kritička se praksa osjeća prinuđenom donijeti ili-ili odluku: Ili će braniti autonomiju književnog teksta i ustrajati na njegovoj neovisnosti o fenomenima političkog, ili će tvrditi da je primarna misija literature da mijenja svoj socijalni, politički kontekst. Motor mijene polazi od pretpostavke da je takav binarizam štetan i za književnost kao autonomni društveni sistem i za poimanje književnog teksta kao društvenog (a ne samo unutarknjiževnog) artefakta.
„It is not useful to make a distinction between political and non-political art. (…) Artistic practices play a role in the constitution and maintenance of a given symbolic order or in its challenging and this is why they necessarily have a political dimension“. Chantal Mouffe (2007).
Ovaj novi čitateljski klub u Booksi sastaje se jednom mjesečno, a vodi ga Ivana Perica. Ako imate pitanja slobodno se javite na booksa[at]booksa.hr.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!
