Predstavljanje zbirke 'Krajolik i kralježnica' Bojana Dmitrovića Krištofića

O knjizi su s autorom razgovarale spisateljica Nora Verde i pjesnikinja i kritičarka Lucija Butković.

O samoj knjizi urednik Alen Brlek kaže: “Kroz anatomski atlas jedne povijesti i sadašnjosti, i svega između, Bojan Dmitrović Krištofić priča nam priču o razasutosti, kako biološkoj, obiteljskoj, tako i društvenoj, koju nastoji povezati u tijelo. Tijelo pritom, kao nešto što nam je svima i individualno i zajedničko, u zbirci Krajolik i kralježnica predstavlja napor pjesnika da uspostavi živčani sustav koji će dokinuti tu razasutost na više razina. Od sasvim osobne i obiteljske do one društvene i zajedničke, a pitanje koje se javlja u knjizi pitanje je uopće mogućnosti da se nešto takvo ostvari.

Bogatim i gustim jezikom, katkad hermetičnim, autor nas kroz Krajolik i kralježnicu vodi na put kako bismo ostvarili cjelinu, od korijena do krošnje, ili od glave do pete, ukazujući nam na krajolik koji nas okružuje i kralježnicu, metaforičku, za kojom tragamo, jednako kao i autor. Na tom putu barem jedno svima će postati očigledno, Bojan Dmitrović Krištofić pjesnik je čiji se jezik i glas ne mogu zaobići, a pred očuđenjem i vještinom kojoj svjedočimo obavezno se mora zastati.”

Bojan Dmitrović Krištofić (Zagreb, 1987.) je pisac i dizajner, likovni kritičar i novinar, rođen 15. srpnja 1987. u Zagrebu, gdje je završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Godine 2012. je magistrirao dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; dok od 2022. pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti, kulturne baštine i vizualne kulture na Filozofskom fakultetu, s temom umjetnosti u javnom prostoru Zagreba nastale tijekom drugog poraća. Bio je dugogodišnji član uredništva Zareza, dvotjednika za kulturna i društvena pitanja, a likovne kritike, osvrte i prikaze je objavljivao u većini specijaliziranih medija u Hrvatskoj i regiji: tisku, na radiju, internetu i televiziji. Svoje radove u polju dizajna i vizualnih umjetnosti je izlagao na više skupnih i nekoliko samostalnih izložbi, a bavio se i istraživačkim te kustoskim radom. Bio je stipendist javne zaklade Akademie Schloss Solitude 2018. (Stuttgart, Njemačka), u razredu za međunarodnu književnost. Nagradu Postscriptum za književnost na društvenim mrežama primio je 2017., a nagrađeni rukopis je kao prva knjiga pjesama Makroorganizmi (urednik: Kruno Lokotar) objavljen 2018./'19. (Jesenski&Turk). Objavio je i dva samizdata: U međuvremenu; u (sa Svenom Sorićem i Hrvojem Spudićem, 2017., 2022.) i The Bicycle Chronicles (prijevod na engleski: Vinko Zgaga, 2018.). Druga knjiga pjesama Krajolik i kralježnica je objavljena 2022./’23. u Biblioteci Poezije Hrvatskog društva pisaca (urednik: Alen Brlek).

Samostalno i kao član tima Superstudija (2015.―2017.) se istaknuo u dizajnu naslovnica knjiga (Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka (Oceanmore, 2016.); Sotonski tango Lászlóa Krasznahorkaija (Oceanmore, 2016.); Pozdrav fanaticima ― Tri misli Amosa Oza (Fraktura, 2018.) i dr.). Od 2013. do 2015. godine je redovito surađivao s Hrvatskim dizajnerskim društvom, prvo kao asistent kustosa HDD galerije Marka Goluba, a potom kao član produkcijskog tima Dana D, međunarodnog festivala dizajna. Kao član Mreže antifašistkinja Zagreba, od 2019. do danas sudjeluje u uređivanju emisije Radio Borba na Radiju Student. Član je i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dizajnerskog društva, Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA), Hrvatskog društva pisaca i Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak. Honorarno radi kao voditelj programa Galerije AŽ na jugoistočnom rubu Zagreba.