Booksin podcast: Prilika da se od problema napravi mogućnost

Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva u 2019. i 2020. godini zbog kvantitativnih kriterija procjene kvalitete djela izazvao je niz mahom negativnih reakcija pisaca i spisateljica, prevoditeljica i prevoditelja. 

S Marijom Dejanović, Monikom Herceg, Antonelom Marušić i Ivanom Rogar, spisateljicama i pokretačicama peticije Pravo na kvalitetu, Ivana Dražić razgovarala je o razlozima nezadovoljstva velikog dijela književne scene Javnim pozivom, solidarizaciji na književnom polju, prostoru za napredak i prilici da se iz problema napravi mogućnost te alternativnim načinima procjene književne kvalitete.

Naime, Javnim pozivom Ministarstva kulture predviđa se dodjela stimulacije "autorima za djela izvorno napisanim na hrvatskom jeziku koja su se u 2019. i 2020. godini istaknula svojom književnom kvalitetom, estetskim dosezima i inovativnošću, ali i odjecima kod čitateljske publike što se očituje po broju prodanih primjeraka ili većem broju posudbi u knjižnicama." Pritom: "Posebna će se pozornost posvetiti djelima mlađih autora te djelima koja su već dobila književne nagrade kao i onima koja su pohvaljena od strane kritike i znanstveno-stručne zajednice." Kad su u pitanju prevoditelji i prevoditeljice: "Stimulacije će se dodijeliti prevoditeljima za književne prijevode na hrvatski jezik koji su se u 2019. i 2020. godini istaknuli svojom književnom kvalitetom, estetskim dosezima, inovativnošću, prevoditeljskom vještinom i jezičnom virtuoznošću."

Predviđeno je da se ocjena književnog djela sastoji od dva dijela: prvi, koji se temelji na brojčanim pokazateljima vezanima za dosadašnju recepciju - nagrade, sudjelovanje na književnim manifestacijama i festivalima te broj kritika u medijima - prema elaboriranoj bodovnoj ljestvici (ipak, za djela prijevodne književnosti prvi dio ocjene temeljit će se ponajprije na dostavljenoj stručnoj recenziji prijevoda zbog malog broja nagrada i te manje kritičkog prikazivanja prijevodne književnosti); i drugi, koji bi se temeljio na ocjeni povjerenstva sastavljenog od ljudi iz struke, predstavnika Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Ministarstva kulture i medija, koji će se, kako stoji u tekstu Poziva: "u vrednovanju pristiglih djela voditi najvišim estetskim kriterijima."

Peticija Pravo na kvalitetu, pokrenuta je u utorak 27. travnja i u manje od 24h skupila je više od 160 potpisa aktera književnog polja. Njene pokretačice ističu da "neuspješnim i diskriminatornim pokušajem kvantifikacije kvalitete književnog djela, koja je sama po sebi kvalitativna kategorija, onemogućava se autorima djela visoke estetske vrijednosti da doista dobiju potpore koje njihov rad zaslužuje, jer se pogrešno operacionaliziranim kriterijima mjeri sve, osim kvalitete djela." Kao cilj Peticije navodi se da: "... dolje potpisani, tražimo od Ministarstva kulture i medija RH da se ovako formulirane kriterije poništi te da se brojčane pokazatelje recepcije zamijeni adekvatnijim smjernicama za estetsko vrednovanje književnih djela, koje bi na transparentan način trebali zajedno osmisliti stručnjaci, ali i zainteresirana kulturna javnost."