Julian Barnes

Julian Barnes, punim imenom Julian Patrick Barnes, rođen je u siječnju 1946. u Leicesteru u obitelji nastavnika francuskog. Obitelj se nedugo poslije Julianovog rođenja preselila u London. Barnes je studij jezika završio na Magdalen Collegeu u Oxfordu. Nakon fakulteta radio je kao leksikograf na izradi Oxford English Dictionary Supplementa da bi se kasnije posvetio esejističkom i novinarskom radu za New Statesman, New Review i Observer, a pisao je i televizijsku kritiku. Objavljivao je i pod pseudonimima Dan Kavangh i Edward Pygge.

Na književnoj sceni pojavio se 1980. romanom Metroland, poluautobiografskom prozom o sazrijevanju u velegradu. Globalni uspjeh postigao je 1984. sa Flaubertovom papigom, mješavinom žanrova u kojoj jedan ostarjeli liječnik strastveno proučava detalje iz života francuskog literarnog genija da bi na kraju, između ostalog, povukao paralelu između samoubojstva vlastite supruge i Emme Bovary. Roman je bio posebno hvaljen u Francuskoj i otad Barnesa smatraju frankofilom, a on sam nikad nije krio tko su mu uzori. Odrastao je na klasicima prvenstveno francuske, a onda i ruske književnosti, a što se Engleza tiče, preferirao je modernije autore- Greena i Huxleya. Od mlađih otočkih književnika hvali Helen Simpson i Zadie Smith.

Do prije nekoliko godina pisao je rukom. Strastveni je ljubitelj nogometa, a priznaje da je još uvijek prilično sramežljiv tako da nerado daje intervjue i rijetko se producira u javnosti. No ove godine našao se u središtu interesa zbog romana The Sense of an Ending za koji je, iz četvrtog pokušaja, osvojio Bookera. Prvu nominaciju donijela mu je Flaubertova papiga, drugi put bio je u užem izboru za Engleska, Engleska, a 2005. Booker mu je izmakao za satirični roman Arthur&George.

Kod nas su od njegovih romana, osim Flaubertove papige, prevedeni Povijest svijeta u 10½ poglavlja, Pretresanje, Engleska, Engleska, Ljubav,itd., Stol od četrunovine, Arthur & George i Nema razloga za strah. Barnes je 2006. gostovao u Zagrebu kao gost Celebera i Profila.

Povijest svijeta u 10½ poglavlja (1989) zanimljiv je, postmodernistički koncipiran roman u kojem je dana pomaknuta vizija svijeta kroz bizaran slijed međusobno neovisnih povijesnih događaja. Odnose u ljubavnom trokutu koji čine dva najbolja prijatelja i jedna žena Barnes je iskonstruirao u romanima Pretresanje (1991) i njegovom nastavku Ljubav, itd. (2000). U opisima dramatičnih odnosa triju glavnih likova Barnes se pokazao kao izniman stilist. Prema priči iz 'Pretresanja' snimljen je 1996. film, a na filmsko platno je pretočen i Metroland.

Kod nas je dobro prošla i zbirka priča Lemon table (Stol od četrunovine). Starenje i suočavanje sa smrću (pitanje koje i privatno zaokuplja Barnesa) povezuje svih 11 priča prepunih duhovite ironije, a gorčina, mirenje i prkos različiti su načini suočavanja sa neizbježnim krajem.

Arthur & George još je jedan zanimljiv spoj istraživanja i imaginacije, a hibrid žanrova obilježje je i nedavno prevedenog Nema razloga za strah. Pisan za sve one kojima je zanimljivo proučavati i privatni život pisca, njegove osobne strahove i preokupacije, roman je memoarska proza koja sadrži i elemente obiteljske kronike i autobiografije. Nema razloga za strah za okosnicu ima smrt, Barnesovu opsesiju od trinaeste godine. Govorljiva i dominantna majka; pasivni, dobroćudni, odsutni otac; britak i uvijek logičan brat Jonathan, inače profesor antičke filozofije, osobe su s kojima se Barnes morao konfrontirati na ovaj ili onaj način.

Inače, tragediju na osobnoj, obiteljskoj razini, Barnes je doživio kad je 2008. njegova supruga, književna agentica Pat Kavanagh s kojom je bio u skladnom braku, izgubila dugogodišnju bitku s tumorom.

Osim što je i izvrstan esejist, Barnes povremeno i prevodi sa francuskog; tako je preveo Alphonse Daudetov In the land of the pain.

Godina 2011. je godina poslovnog uspjeha za Barnesa. Osim što mu je objavljen nagrađivani The Sense of an Ending i zbirka kratkih priča Pulse, Barnes je postao dobitnik još jedne ugledne nagrade, David Cohen Prize for Literature, koja se dodjeljuje za cjelokupan književni rad, a prije Barnesa, dobili su je, između ostalih, i Doris Lessing, V. S. Naipaul i Harold Pinter.

23.11.2011.