Drago Glamuzina

Subota
31.12.2011.

Glamuzina je rođen 1967. u Vrgorcu. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju. Radio je kao novinar u Vjesniku i bio zamjenik glavnog urednika u Nacionalu do 2003. Trenutno je glavni urednik u izdavačkoj kući Profil. Programski je direktor Zagrebačkog sajma knjiga, a upravo je u sklopu te manifestacije 2009. dobio nagradu roman@portal.hr - književnu nagradu t-portala u iznosu od 100.000 kuna, novčano najunosniju u zemlji za svoj debitantski roman Tri (Profil).

Na književnoj sceni Glamuzina se javio 2001. pjesničkom zbirkom Mesari (Profil) koja obuhvaća pjesme pisane u maniri stvarnosne proze. Hvaljena je to poetska zbirka za koju je autor primio Kirinovu nagradu i nagradu Vladimir Nazor. Mesari spadaju u red narativne poezije, a osmišljene su na način da svaka pjesma priča određenu priču. Glamuzinin lirski prvijenac pokazuje kako su tjelesnost, tijelo i seks vrijedni opjevljavanja. Pjesme su pune ironičke fantazije, a tijelo i obiteljski i srodnički odnosi obilježavaju sadržaj stihova nedvojbeno visoke i autentične vrijednosti. Mesari su prevedeni na sovenski, makedonski i njemački jezik.

Osim tog poetskog poduhvata, Glamuzina je zajedno s Romanom Simićem 2002. uredio i objavio Libido.hr (Naklada MD), prvu panoramu hrvatske erotske kratke priče. Libido.hr projekt je Nacionala i Quoruma u kojem su sadržane priče u rasponu od diskretne erotike do morbidnosti i perverzije.

Glamuzina se 2008. 'prebacuje' na kolosijek stvarnosne književnosti sa spomenutim romanom Tri. U recentnoj domaćoj književnosti opći je trend takav da prozni diskurs postaje sve simplificiraniji, sa novinarskim, gotovo kolumnističkim obilježjima. No u prozi Glamuzine iščitavaju se već spomenuti poetski korijeni, pa tako roman Tri završava sa dva ciklusa pjesama.

Tri, koji se izravno i bez uvijanja bavi ljubomorom i svim jednostavnim i složenim emocionalnim stanjima jednog ljubavnog trokuta koji čine dvije žene i jedan muškarac, roman je koji u najsitnije detalje opisuje najniže destruktivne i autodestruktivne nagone i patološka stanja ovisnosti za drugu osobu, a sve to vezano uz partnerske intimne veze. Ovdje se svrstavaju i seksualni porivi, opsesije, psihičko zlostavljanje... Sudionici tih iscrpljujućih aktivnosti poput praćenja, prisluškivanja, obmanjivanja i optužbi su: Hana, neurotična i opsesivna ljubavnica i bračni par - Sandra, posesivna i revoltirana supruga koja se ipak postavlja liberalno i Goran, novinar koji nevješto balansira između dvije žene i koji je ujedno i pripovjedač. Roman je pisan u prvom licu i krcat opisima tih međusobnih zlostavljanja i verbalnih tortura. Hvaljen je Glamuzinov eksplicitan rječnik i lišenost prosudbe moralnosti likova. Zapravo je riječ o naturalističkom pristupu temi romana. Glamuzina je nagradu t-portala pokupio u jakoj konkurenciji sa Sanjom Lovrenčić, Dubravkom Ugrešić, Renatom Baretićem i Robertom Međurečaninom. Glamuzina je izjavio da su mu prijatelji poput Ferića i Simića davali sugestije prilikom pisanja.

Glamuzina je prilikom pisanja imao šire horizonte nego što bi se to činilo na prvi pogled, pa sam kaže: "U romanu jest riječ o kompliciranim odnosima, o žestokim strastima, opsesivnim vezama, ali svejedno mislim da je ta potraga za nekim bliskim, ta želja da se u odnosu s drugim prekorače granice vlastitog bića, nešto što dijele svi ljudi."

Naposljetku, priča ipak korespondira sa stvarnošću prikazujući snažne, beskompromisne emocije koje nekad dolaze nakon zaljubljenosti. Ovdje se pokazuje do kojeg ekstrema mogu ići.

Osam godina od svoje prve zbirke pjesama, ove godine za V.B.Z. objavljuje zbirku pjesama Je li to sve. Kako piše na koricama knjige, čini se da je kopanje po iznutricama intime, koje je dominiralo u Mesarima, u ovoj knjizi tek u drugom planu. Ma koliko Mesari, kao i roman Tri, s njome tijesno interferirali ishodeći iz slične mašte, ovdje se unutarnji svijet lirskih protagonista naglašenije kreira izvana, signalima nejednoznačne zbilje. Posrijedi je drukčiji/drugotniji status stvarnosti od autorova dosadašnjeg poimanja, stvarnosti koja diskretnim intervencijama biva oduhovljena.

9.12.2009.

Možda će vas zanimati
Održati Tamagotchija na životu što duže
02.11.2020.

Vidimo se sutra, Milenijalče

"Ponekad, kad se svi nađemo u istom gradu, zatvaramo se u stan i pokušavamo nadoknaditi vrijeme..."

Piše: Espi Tomičić

U fokusu
30.10.2020.

Di si bija kad se čitalo?

Razgovarali smo sa sedmero mladih kako bismo dobili bolji dojam o njihovim čitalačkim navikama i načinu na koji razmišljaju o knjigama te raznolikosti njihovih iskustava.

Piše: Ivana Perić

Podcast
26.10.2020.

Booksin podcast: Utjecaji Elene Ferrante (drugi dio)

Drugi dio razgovora Nađe Bobičić i Maje Abadžije o Eleni Ferrante i njezinim utjecajima.

Piše: Booksa

Preporuke
23.10.2020.

Velika priča, veliki roman

'Čovjek koji je volio pse' Leonarda Padure jedan je od najboljih povijesnih romana koji možete pronaći

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu