U sklopu projekta Literary Europe Live kojeg vodi platforma Literature Across Frontiers, međunarodni žiri odabrao je deset najzanimljivijih pisaca i spisateljica aktivnih danas u Europi. Na portalu predstavljamo autore i njihov rad. ***
Turska književnost nije nam misterij. I ptice na grani čitale su Orhana Pamuka, a posljednjih smo godina kroz hrvatska izdanja mogli upoznati i autorice poput Ece Temelkuran i Elif Shafak. No, ma koliki znalci bili, sigurni smo da niste čuli za Ciwanmerda Kuleka koji stiže iz istočne Turske. Naime, Kulek piše i objavljuje isključivo na kurdskom jeziku.
Na temelju Kulekove biografije zamišljamo skicu mladog i marljivog autora. Rođen je 1984. u kurdskom dijelu Turske. Diplomirao je anglistiku i filozofiju u Ankari. Plaću zarađuje kao profesor u srednjoj školi u Istanbulu, a kad izađe iz učionice, žuri doma pisati.
Objavio je četiri romana, zbirku poezije i dužu novelu. Na kurdski je preveo brojne autore među kojima su J.M. Coetzee, William Faulkner, James Joyce, Gabriel García Márquez, Orhan Pamuk... Po Booksinom pravorijeku, Kulek je već toliko napravio da je s puke 32 godine zaslužio dostojanstven odlazak u književnu penziju.
Njegove romane nikakvim manevrom ne uspijevamo smjestiti u neku ladicu. Prvi roman Pismo Bogu (Nameyek Ji Xwedê Re, 2007.) pisan je u nekonvencionalnoj, epistolarnoj formi. Drugim romanom Autobus (Otobês, 2010.) vodi nas u distopijsko društvo smješteno na fikcionalnom, izoliranom otoku.
Je li on 'kurdski Goethe' ili 'kurdski Huxley'? Trećim romanom daje nam novi šamar: Djeca uz rijeku (Zarokên Ber Çêm, 2012.) je 400 stranica dug povijesni roman o četiri generacije jedne kurdske obitelji u 20. stoljeću.
Naposljetku, posljednji roman Leptirove bilježnice (Defterên Perrîdankan, 2014.) prati ljubavnu priču smještenu u istočnu Tursku, a govori o sudbini kurdske kulture i jezika u suvremenoj Turskoj. Kako? Ne znamo. Ne znamo što možemo očekivati od Kuleka u budućnosti, kao što ne znamo ni što možemo očekivati od tekstova koje je već napisao. Naime, Kulekov opus dosad nije bio poznat izvan kurdskog govornog područja.
Kao što znamo, odnosi Turske i kurdske etničke skupine prilično su loši, a takav je i odnos države prema kulturi te nacionalne manjine. Za objavu knjiga na kurdskom i prijevod istih na turski jezik ne postoje javne subvencije. Profesionalni književni prevoditelji s kurdskog jezika ne postoje. Kurdska književnost trenutno je ishod isključivo entuzijazma i osobnog odricanja.
Ni famozno 'povlačenje sredstava' iz europskih fondova ovdje ne pomaže. Djela na kurdskom jeziku ne mogu dobiti potporu EU programa Creative Europe za prevođenje. Uz to, djela pisana na manjinskim jezicima ne mogu se prijaviti za Nagradu EU za književnost koja omogućuje lakši put do prijevoda i šire publike.
Stoga je prava sreća što je Kulek odabran kao jedan od deset autora u programu
New Voices from Europe: on sâm će napokon doći do šire publike, a znatiželjni čitatelji dobit će uvid u djela ovog iznimno talentiranog pisca. Već ove godine očekuju nas izdanja njegovih djela na engleskom jeziku. Uz malo sreće i truda, Kuleka ćemo za koju godinu moći čitati i na ovim prostorima.
***
Foto: C. Kulek / Twitter
