Strano u lipnju

Iako smo šesti mjesec u godini, vrijeme kad cvatu lipe, već ostavili za sobom, nismo mogli odoljeti, a da se ipak ne vratimo mrvicu unatrag i s police ne izvadimo koju frišku, lipanjsku knjigu. Pritom smo pozornost posvetili stranoj prozi, pa bacite oko na knjige koje slijede u nastavku, možda se koja pokaže i kao potencijal za dodavanje na listu za čitanje u narednim mjesecima.

U e-knjižari Edicije Božičević dočekala su nas dva romana, to su Bivši sin Saše Filipenka i Stakleni dječak Zanyara Adamija.

Filipenko je jedan od najvažnijih suvremenih bjeloruskih autora, a ovaj roman u vrsnom prijevodu Ulle Antolos donosi priču o mladom i perspektivnom učeniku glazbene škole koji nastrada u stampedu u stanici metroa. Sljedećih deset godina provodi u medicinskoj komi, a za to ga vrijeme svi napuštaju i zaboravljaju – jedina koja ga nastavlja posjećivati i brinuti se za njega je njegova baka. Čuvši vijest o bakinoj smrti, Francisk se budi iz kome te pokušava zauzeti novo mjesto u obitelji i društvu. I premda su se obitelj i društvo stubokom promijenili, koliko se toga zaista promijenilo u Bjelorusiji? I kako se pomiriti s time? Satiričnim odmakom i jasnom, vještom političkom kritikom, Filipenko ukazuje na opću stagnaciju bjeloruskog sociopolitičkog ozračja i kako ono erodirajuće djeluje na sve pore privatnog života stanovnika. 

Roman Stakleni dječak potresna je priča o prvih jedanaest godina života kurdskog dječaka koji je prisiljen iz Irana pobjeći u Irak s bakom i djedom dok mu roditelji sudjeluju u revoluciji. Nedugo zatim ga, nakon niza bombardiranja koja pogađaju irački Kurdistan, samog ukrcavaju na avion za Švedsku, gdje završava u udomiteljskoj obitelji i svakog se dana nada ponovnom ujedinjenju s roditeljima i ostatkom obitelji. Zanyar Adami ispleo je nevjerojatno tešku i emocionalnu priču koja progovara o užasima s kojima se suočavaju djeca iz područja pogođenih ratom, ispričana iz dječje perspektive. Glavni junak dječak je, i pratimo njegovu priču od rođenja pa do njegove dvanaeste godine, kada se napokon uspije skrasiti u Švedskoj. U tom periodu proživljava spektar emocija koji bi nekome, kako autor kaže, "dostajao za cijeli život". Ovo je prvi Adamijev roman, ujedno i njegov ulazak u književnost.

Roman Bolla Pajtima Statovcija, finskog pisca porijeklom s Kosova, smjestio se na police V. B. Z.-a. 

Privlače li vas lirsko-epske priče, okupane intimnoj priči o ljubavi, istovremeno uronjenoj u "veliku povijest", ova knjiga bi za vas mogla biti pun pogodak. Ona počinje na Balkanu, usred jednog od već četvrt i više stoljeća starih ratova čije su rane mjestimice još uvijek svježe, miješajući kolektivno i političko s najdublje osobnim na nerazlučiv način. Ljubavna priča u središtu u vlastitom je kontekstu na sve načine prijestupna: ona nevidljivim lancima koji povremeno graniče s okovima vezuje protagoniste, s nesagledivim posljedicama spajajući dvojicu prištinskih studenata – Srbina i Kosovara – neposredno uoči rata, u njegovu vihoru i poslije, u vrijeme ožiljaka. Bolla – riječ za čudovište iz priča i društvenog izopćenika – slika je istovremeno tranzicijskog Kosova i emigrantske egzistencije u uređenoj dalekoj zemlji, skica za reproduciranje duboko ukorijenjenih stereotipa, i okvirnom bajkom ili fantazmagorijom osvijetljena alegorija onog najljudskijeg u nama: u njegovim najsvjetlijim i još više onim najtamnijim tonalitetima. Autor je za ovaj roman dobio najprestižniju finsku književnu nagradu 'Finlandia', postavši njezin najmlađi dobitnik.

Dva romana našla su se i u izlogu Frakture: jedan je Dovoljno dobar za tebe Geira Gulliksena, drugi je Duh u grlu autorice Doireanne Ní Ghríofa. 

Junaci i junakinje ovih knjiga bave se poezijom i suočavaju se s različitim brigama i izazovima. U prvoj je Henning, pjesnik u krizi srednjih godina koji nikako da počne opet pisati, i radi u marketinškoj agenciji i ne vidi način da njegov život ponovno dobije smisao. S dva propala braka iza sebe, s kćerima koje jedva da vidi i koje ne razumije, Henning pokušava shvatiti kako se našao tu gdje jest – da usamljen živi jednolične i isprazne dane. Može li se ponovno zaljubiti?

U drugoj, kad se suoči s mogućim gubitkom djeteta prije porođaja, mlada pjesnikinja, dotad potpuno obuzeta odgojem dvoje djece i trudnoćom, započinje potragu za svim što je bila, ili mogla postati. Majčinstvo, u kojem uživa, život svodi na rutinu, neprestanost istih poslova usred kojih je teško izboriti se za svoje misli i za pisanje. Kako bi pronašla vlastiti glas, kreće u potragu za autoricom poznate poeme, irskom plemkinjom Eibhlín Dubh Ní Chonaill. Potraga za izgubljenom pjesnikinjom ujedno je i potraga za vlastitim identitetom, a roman je najavljen kao "napeta je i fascinantna, ali nadasve nježna i svevremenska priča o povezanosti dviju žena udaljenih stoljećima, roman o ženskom tijelu, usamljenosti, nevidljivosti i nevjerojatnoj snazi žudnje i ljubavi."

Knjižničarka na konju Kim Michele Richardson i Zemlja kratkih rečenica Stine Pilgaard su romani koje je objavila izdavačka kuća Hena com.

Evo još jedne vrlo neobične i zanimljive priče: u romanu Knjižničarka na konju Cussy Mary Carter ima plavu boju kože jer je rođena s rijetkim krvnim poremećajem. S ocem rudarom živi u neimaštini, u zabačenu kraju Apalačkog gorja. Posao koji joj se nudi u Vladinu projektu Knjižnice na konjima vidi kao svoj put u neovisnost, ali otac ima druge planove. Želi je udati i priskrbiti joj zaštitu muža. No Cussy se tvrdoglavo opire ideji udaje. Premda je posao knjižničarke na konju težak i pun opasnosti, njezina joj ljubav prema knjigama daje nepokolebljivu snagu. Hoće li to biti dovoljno da izbjegne sve zamke na tom putu? Autoričine knjige prevedene su na desetak jezika, a za svoja je djela osvojila brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističe Forbesova nagrada upravo za ovaj roman u kategoriji najbolje povijesne fikcije.

Nakratko ćemo se preseliti u Dansku, kamo nas odvodi radnja romana Zemlja kratkih rečenica. Kad vas život najednom baci iz velegrada u zabitan gradić na zapadu Danske, s malim djetetom koje ne spava i dečkom previše zgodnim za rad na lokalnom kampusu, što vam preostaje? Junakinja romana utočište nalazi u ulozi kolumnistice seoskih novina, gdje odgovara na pisma čitatelja. To je ujedno i jedino mjesto gdje može biti rječita; stanovnici Skjerna nisu baš razgovorljivi. Predvidljiv život zajednice, čije se teme vrte oko prognoze, krava i uroda, njezinu temperamentu i luckastoj prirodi nikako ne odgovara, premda se svim silama trudi uklopiti i postati „čestita“ građanka… Opisujući muke mlade žene u maloj sredini, Stine Pilgaard pod povećalo natopljeno zajedljivim humorom stavlja hygge, popularnu dansku filozofiju sretnoga života. Topla šalica čaja, okrilje obitelji i udoban naslonjač nisu baš za svakoga. Ili, ipak, jesu? Zemlja kratkih rečenica vrckavo je, zabavno i inteligentno štivo o pokušajima da se prilagodimo zajednici, kakva god bila – i spasimo od usamljenosti.

Nadamo se da će vam ovi naslovi pružiti inspiraciju i užitak tijekom ljetnih dana, ali, zašto ne i ubuduće? Uživajte u čitanju!

Anja Tomljenović

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.