U Booksi će se 1. travnja (nije prviaprilililil!) održati simpozij Kritika - od nostalgije do spekulacije posvećen kritici - književnoj, likovnoj, kritici izvedbenih umjetnosti - koji zaključuje predavanje Svetlane Slapšak! Simpozij je otvorenog tipa te pozivamo i profesionalce i najširu publiku da nam se pridruže na panelima, predavanju i raspravama!
Simpozij Kritika - od nostalgije do spekulacije kroz razgovor o umjetničkoj, a naročito književnoj kritici adresirat će kritički potencijal nostalgije i spekulacije, načine na koji se taj potencijal transponira u društveno i kulturno polje te kako on korespondira s političkim kontekstom kulturnog stvaralaštva, tj. postoje li emancipatorski momenti koji nam mogu pomoći u razumijevanju sadašnjih društvenih i političkih konstelacija.
Ovim se temama bavi i publikacija Između otpora i trenda: tendencije u suvremenoj regionalnoj književnosti (Kulturtreger i Kurziv, 2023.), koju ćemo na simpoziju predstaviti.
Simpozij će se sastojati od panela posvećenih nostalgiji i spekulaciji na kojima će sudjelovati niz kritičarki i kritičara iz regije te predavanja Svetlane Slapšak na temu Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike.
Tema prvog panela, koji će početi 1. travnja u 16h jest Kritički potencijali nostalgije. Nostalgija za minulim vremenima, mladošću, ljubavi itd. je čest motiv književnosti koji se na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada te države pretvorio u prije svega ideološko i političko pitanje. Nostalgija tako dobiva pozitivan ili negativan predznak ovisno s kojeg ideološkog stajališta je se iščitava. Osim toga, ona je i generacijsko i estetsko pitanje s obzirom na to da se koristi kao sredstvo karakterizacije likova, ali i kao oznaka jednog smjera u književnosti na ovim prostorima, tzv. stvarnosne proze. Ona tako postaje prizma kroz koju se sagledava društvena stvarnost, kulturno i političko naslijeđe, kao i trauma koja iz njega proističe. Panel će moderirati kritičar, komparatist i aktivist Matija Prica, a panelisti/ce su književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić, književna kritičarka i urednica Lamija Milišić, te kazališni kritičar i novinar Igor Ružić.
Tema drugog panela koji počinje istog dana u 18h jest Kritički potencijali spekulacije. Duga književna tradicija utopije, distopije i fantastike govori u prilog potrebi da se budućnost zamisli, oblikuje i stavi pod kontrolu. Spekulacija izvire kako iz ludističkog poriva tako i iz društvene i osobne tjeskobe koja traži razrješenje u vidu alternativnog svijeta u kojem se reflektiraju suvremene neuralgične točke pojedine kulture. Pri tome je spekulacija neodvojiva od povijesti u kojoj se nalaze izvori društvene neuroze. Iako se svaki trenutak u povijesti njegovim suvremenicima činio presudan, 21. stoljeće u koje smo ušli nakon proglašenja kraja povijesti te koje se čini ujedno i krajem budućnosti uslijed tektonskih poremećaja klime, globalnih sukoba i političkih preslagivanja dobilo je sve osobine prijelomne točke. Panel će moderirati književna i kazališna kritičarka i novinarka Ana Fazekaš, a na panelu će sudjelovati urednica, dramaturginja i teatrologinja Pia Brezavšček, književna kritičarka Maja Abadžija, likovni kritičar Bojan Krištofić, te filozov i društveni teoretičar Ozren Pupovac.
U 20h slijedi keynote predavanje spisateljice, antropologinje, kritičarke Svetlane Slapšak na temu Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike. Svetlana ovako najavljuje svoje predavanje: ”Na osnovu čitanja Svetlane Boym, Mauricea Halbwachsa, Victora Klemperera i Herodota, pokušavam uspostaviti vezu između nostalgije, sećanja, filologije i istorije kao traženja budućnosti – i kritike kao osnovnog postulata humanistike. Glavni predmet kritike u ovom slučaju je nostalgija, kao bastardni proizvod uspostavljanja novih, (uglavnom) represivnih društvenih oblika. Međusobna destruktivnost i istorijsko 'ispadanje iz šina' pojedinih naučnih disciplina, umetničkih pokreta/stagnacije i posledični period banalizacije tvori izvesno post-kritičko razdoblje u kojem živimo, u kojem teorija tavori, kritička praksa nestaje kao potpuno nepoželjna na tržištu, filologija gubi bitku sa neznanjem, a utopija se postavlja kao jedini oponent 'stvarnosnom'. Umesto sajma žanrova, karnevala stilova i opšteg erotizma stvaranja, stisnuto grlo još nalazi užitak u nalivanju nostalgijom. Tako se nostalgijom zatire neudobno kritičko mišljenje, još više kritička praksa i neophodni odgovor na rastući (umesto da se smanjuje) kulturni kolonijalizam. Mogućna rešenja vidim u novoj interdisciplinarnosti, posebno sa istoriografijom odnosno društvenim angažmanom, kulturnoj empatiji jugoslovenskog prostora i praksi delovanja 'au pair'.”
Simpozij se održava povodom desete godišnjice projekta Criticize this!, provedenog u partnerstvu s Kurzivom iz Zagreba, Betonom i SEEcult.org-om iz Beograda te Plimom iz Ulcinja. Da podsjetimo, kroz edukacijske module, mentorski rad, predavanja međunarodnih stručnjaka, susrete s umjetnicima i kontinuirano kritičko pisanje o suvremenoj umjetničkoj produkciji, sudionici projekta Criticize this! bavili su se suvremenom književnošću i umjetnošću koja je i sama kritična prema stvarnosti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Projekt je podrazumijevao pisanje kritika uz mentorski rad, studijska putovanja po regiji i objavljivanje kritika i eseja na partnerskim portalima i u podlistku uz tjednik Novosti (Hrvatska) te dnevnike Danas (Srbija) i Pobjeda (Crna Gora). Na kraju projekta proglašeni su najbolji kritičari i kritičarke iz svake od umjetničkih grana: književnosti, vizualnih i izvedbenih umjetnosti.
Facebook event je na linku.
