Booksa u 2026. godini na dvije nove tribine nastavlja suvremenu književnost promišljati kao aktivnu, angažiranu i društveno relevantnu praksu.
Kroz razgovore s autoricama, kritičarima, kulturnim radnicima i publikom, tribine Otpor(nost) književnosti i Perspektive čitanja otvaraju prostor za raspravu o književnosti kao mjestu suočavanja s krizama suvremenog svijeta – od političkih i društvenih lomova do ekološke neizvjesnosti i promjena čitateljskih navika.
Obje tribine polaze od poimanja književnosti kao aktivnog i zajedničkog procesa: ne samo pisanja i čitanja, nego i prevođenja, uređivanja, kritike, dijaloga i kolektivnog zamišljanja drugačijih budućnosti.
U današnjem svijetu koji razaraju ratovi, neokolonijalizam, ekstremizam, netrpeljivost i ekološka kriza, književnost gradi vlastiti prostor – mjesto u kojem se s tim užasima može suočiti, o njima govoriti i ponuditi drugačije perspektive, pa čak i moguće smjerove otpora i promjene. Na tribini Otpor(nost) književnosti književnost ćemo promišljati kao strategiju otpora tim pojavama: kako kroz otvoreno politički usmjerene književne tekstove, tako i kroz poniranje u osobna iskustva, intime i fragilnosti života u nestabilnom i neizvjesnom svijetu.
Saveznike u toj borbi ne tražimo samo među piscima i spisateljicama, nego i među svima koji sudjeluju u nastanku i oblikovanju književnog teksta – prevoditeljima_cama, urednicima_cama, kritičarima_kama i novinarima_kama. Zajedno s publikom, oni tvore zajednicu koja književnost shvaća kao aktivnu praksu i alat za zamišljanje zdravije, otvorenije i poticajnije društvene stvarnosti. Razgovori će pritom zahvatiti i širi kulturni i književni kontekst: od pregleda aktualnih trendova i nagrađivanih autora do fenomena „cross-over“ žanrova koji pomiču granice književnosti i dovode je u dijalog s drugim umjetnostima.
Tribinu vodi i uređuje Filip Kučeković.
Gošća prve tribine 26. veljače u 20h je Gabrijela Rukelj Krašković koja je kritiku i čitatelje oduševila svojim prvim romanom U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća (Naklada OceanMore, 2025.). Riječ je o romanu koji neobično temeljito razgrađuje i prekodira žanr autofikcijskog pisanja unoseći u njega tekstualne fragmente raznih rodova od pripovjednih vrsta do poezije. Pred čitateljem se tako rastvara snažna kritika obitelji i obiteljskog života koja se jedino može pojaviti u obliku začudnog i nesvakidašnjeg književnog teksta.
S Gabrijelom Rukelj Krašković razgovarat ćemo o njezinom romanu, kao i o pitanjima mogućnosti otpora književnosti u suvremenosti, ali i sposobnosti književnog teksta da u sebe prihvati druge umjetničke medije kao što je vizualna umjetnost.
Perspektive čitanja tribina je posvećena promišljanju suvremene književnosti kroz prizmu čitanja kao aktivne društvene i kulturne prakse. Istražit ćemo na koji način suvremeni fenomeni utječu na književnost, čitanje i čitateljske navike, konzumaciju i pričanje priča, odnosno općenito razumijevanje naše svakodnevice. Tribina spaja profesionalce i entuzijaste, odnosno pisce, teoretičare, blogere, ljubitelje knjiga i čitatelje svih generacija.
Perspektive čitanja poziv su na razmjenu iskustva i priča, kao i preispitivanje mjesta koje čitanje danas zauzima u našim životima.
Tribinu vodi i uređuje Anja Tomljenović.
Na prvoj tribini, 11. ožujka u 20h razgovaramo o eko fikciji kao književnom fenomenu i prostoru u kojem se isprepliću društvena kritika, znanost i imaginacija. Klimatske promjene i ekološka kriza sve češće postaju teme suvremene književnosti. Može li nam književnost pomoći da jasnije vidimo budućnost koja neumoljivo pristiže?
Gošće tribine su Sandra Vlašić, autorica romana Futur treći, prvog eko-trilera u Hrvatskoj i dobrovoljna ambasadorica EU klimatskog pakta u 2026. godini te Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije koja je inicirala izdavanje zbirke Homo Climaticum 2017. godine, što je označilo presedan u tematici hrvatskih književnih natječaja i početak istraživanja žanra klimatske fikcije u Hrvatskoj.
Razgovarat ćemo o tome kako književnost može artikulirati strahove, odgovornost i etička pitanja povezana s klimatskom krizom, ali i kako djeluje kao upozorenje, čin otpora i način imaginiranja mogućih budućnosti.
Jedva čekamo!
