Jedva smo dočekali početak srpnja da se zaputimo tokom Vrbasa dolje prema Sarajevu, gdje se od 7. do 10. ovog mjeseca odvijao program međunarodnog književnog festivala Bookstan.
Festival organizira sarajevska knjižara Buybook i tim povodom za posjetitelje željne razgovora s piscima i spisateljicama (koje su, napomenimo, ove godine nepravedno bile izrazito podzastupljene, no to je tema za neki drugi tekst!) širom je otvorila ne samo svoja vrata, već i ona koja vode u od očiju prolaznika dobro skriveno unutarnje dvorište bloka zgrada. U tom malom, zaštićenom odsječku grada, ipak dovoljno velikom da primi nekoliko desetaka posjetitelja, održavala se većina programa, ometena tek jakim suncem protiv kojeg su i suncobrani bili nemoćni.
Uski prolazi Buybookove knjižare ova četiri festivalska dana vrvili su posjetiteljima, piscima i redovima strpljivih čitatelja koji su čekali posvete i autograme za svoje primjerke knjiga. Uz kavu ili pivo na improviziranoj Buybookovoj terasi družilo se i razgovaralo čitav dan, i u koje god doba banuli na festivalski program, opuštena i gostoljubiva književna atmosfera bi vas prisvojila.
Program festivala tradicionalno je bio krcat – književna predstavljanja i razgovore moglo se slušati od prijepodneva do kasne večeri, a u jedan koncept okupile su ga teme No East, No West i Non Paper, čime se pozornost željela dati književnosti bez granica, a i buntovno reagirati na podjele. Čast termina prvog programa pripala je razgovoru o drami R. U. R. Karela Čapeka, a dan je nastavljen predstavljanjem knjige novinara i publicista Ruždije Adžovića Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem, online razgovorom s Marieke Lucas Rijneveld o knjizi Nelagoda večeri, predstavljanjem knjige Kapija Medihe Šehidić, romana Ko sam ti ja Damira Ovčine, Gravitacije Senke Marić te Greta Faruka Šehića. Posljednji razgovor prvog dana, ujedno i događaj koji je službeno otvorio 6. Bookstan odvijao se između jednog od najboljih pisaca regije i šire, Semezdina Mehmedinovića, i američkog pisca i kritičara Johna Freemana o Mehmedinovićevoj knjizi Me'med, crvena bandana i pahuljica. U prijateljskom razgovoru koji je pomno slušala brojna publika autor se osvrnuo na svoj zazor od čistih književnih formi, ali i nacionalnih identiteta. Govorio je i o sklonosti dnevničkom pisanju te pisanju u trenutku, što ga čini istovremeno i tumačem i sudionikom događaja, a napomenuo je i da piščev posao nije da u svom djelu sudi, već tu ulogu treba prepustiti čitatelju.
Drugi dan festivala obilježili su razgovori o pjesničkim zbirkama Sve ono što u džepove nije moglo stati Adnana Žetice i Neko drugi Envera Kazaza, romanima Radio Piton Samedina Kadića, Predodređenje Edina Kukavice, Meho Almina Kaplana, knjigama turske književnice Şebnem Işigüzel Konak suza i Venera te autofikciji Putujuće kazalište Zorana Ferića. Upravo je razgovor s njim, koji je vodio Booksin kritičar Vladimir Arsenić bio jedan od najzanimljivijih događaja tog dana – Ferić je, osim o svojoj knjizi, govorio i o svojoj obitelji, zanimljivim sudbinama svojih predaka, o radu u školi, s djecom i polaznicima radionica pisanja. Napomenuo je da je dokumente na kojima je, uz priče starijih, gradio knjigu, nastojao koristiti kao poeziju, te je s publikom podijelio brojne anegdote, nerijetko izazivajući široke osmjehe.
Pjesnička zbirka zamisli zambezi iz riblje perspektive Đorđa Krajišnika otvorila je treći festivalski dan, a uslijedila je zbirka Zemlja pod abažurom Dragoslava Dedovića. Nastavilo se razgovorom o zbirci priča Čudo u Ulici Omera Maslića Jasmina Agića, online razgovorom s Guzel Jahina o romanima Zulejha otvara oči i Ešalon za Samarkand te predstavljanjem romana Ognjena Spahića Pod oba Sunca, Ono o čemu se ne može govoriti Elvedina Nezirovića, Yesterday Namika Kabila te Knjiga odlazaka Velibora Čolića.
Posljednji festivalski dan rezerviran je bio za romane Tužna felisidada Vuka Rodića, Noćni čuvar pasa Faiza Softića, Iza šutnje su planine Adnana Repeše, Drugi zakon termodinamike Drage Glamuzine, prozne fragmente Autobusne bilješke Selvedina Avdića, zbirku poezije Park Johna Freemana te knjige Noćna straža Darka Cvijetića i Ja sam Damira Uzunovića. Ovaj dan možda je najviše zapamćen ostao po razgovoru s Darkom Cvijetićem koji je vodio Almin Kaplan – prepuno Buybookovo dvorište, u kojem mjesta nije bilo za zakašnjele posjetitelje, predstavljanje Cvijetićeve knjige ili, bolje rečeno, njegov gotovo kazališni nastup, pratilo je neometenog interesa i ispratilo dugim, glasnim pljeskom. Cvijetić se, osim na Noćnu stražu, osvrnuo i na ranije knjige, Schindlerov lift i Što na podu spavaš, na koje se nova nadovezuje i tematski i poetikom. Govorio je o bolnim ratnim pitanjima, traumama i katarzama, suosjećanju te je pročitao ulomak iz poeme Pusta Bosna koju je uvrstio u knjigu.
Foto: Raisa Šehu.
Posebnost i prepoznatljivost Bookstana je i radionica za mlade književne kritičare. Ona se ove godine odvijala pod paskom pisca, novinara i profesora Nenada Veličkovića, a Booksini novinari i ondje su zavirili. Tamo su mladi književni kritičari u nastajanju kolegama čitali svoje tekstove (koje možete naći ovdje), dijelili pohvale, konstruktivne kritike, razmjenjivali mišljenja, a slušali su i predavače koji su s njima podijelili svoja iskustva rada u književnoj kritici, časopisima, portalima, kazalištu.
S radioničarkama i ponekim radioničarem najprije je razgovarao književni kritičar, novinar i kolumnist Oslobođenja Đorđe Krajišnik koji je govorio o kritičarskom poslu i razlozima zbog kojih je u njega krenuo. Iduće predavanje održao je novinar Edin Salčinović koji je govorio o radu sarajevskog časopisa (sic!), čiji je pokretač, a iduća je na radionicu svratila nagrađivana književnica Senka Marić te podijelila iskustva uređivanja internetskog portala Strane. Sljedeći je gost bio književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić koji je također govorio o svojim iskustvima u polju književne kritike, a zatim književnik Darko Cvijetić koji je polaznice i polaznike radionice oduševio svojim govorom/performansom o kazalištu i kazališnoj kritici. Idući predavač bio je novinar i predsjednik žirija NIN-ove nagrade Teofil Pančić s dojmovima u vezi dodjela književnih nagrada, a radionicu je zaključio pjesnik i novinar Dragoslav Dedović s predavanjem koje se fokusiralo na poeziju.
Najuspjelijim kritikama polaznika dane su i nagrade, no svi oni bili su složni oko toga da je najbolja nagrada već pripala svima, a to je upoznavanje kolegica i kolega diljem regije, posjet odličnom književnom festivalu u divnom gradu i prijateljski razgovori i učenje o knjigama i književnosti.
Pored radionice i bogatog festivalskog programa Booksini novinari su, da zaokruže dojam, prošetali Baščaršijom i obalom Miljacke, a obogaćeni lijepim utiscima i susretima s književnošću i divnim ljudima, na povratku su zaključili da je Bookstan bilo vrijedno posjetiti – dobra organizacija, zanimljiv i bogat program te neposredan susret s knjigama i književnicima svakako su razlog i za povratak na buduća izdanja.
Sara Tomac
