Noć knjige 2024.: Predstavljanje knjige 'Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike' Suzane Marjanić

Sudjeluju:
Bruno Beljak, Institut za kulturu zdravlja životinja, Zagreb
Milka Car, Filozofski fakultet, Zagreb
Olga Orlić, Institut za antropologiju, Zagreb
moderatorica promocije Jelena Ivanišević, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Maksimum sreće jedne osobe ovisi o maksimumu sreće svih.
Stih brazilskoga pjesnika i anarhističkoga aktivista Joséa Oiticice, 122. fragment dnevnika Život teatra Juliana Becka

Kako predstavljanje knjige najavljuje autorica knjige:
Knjiga Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike obuhvaća izbor studija koje sam pisala na interpretativnom susretištu etnozoologije – gdje se etnozologija određuje kao sestrinska disciplina etnobotanike i etnoekologije i poddisciplina etnobiologije – antropologije životinja i zooetike (kritičke animalistike) od 1996. godine kada sam upoznala Nikolu Viskovića, koji je tada kao profesor prava na Pravnom fakultetu objavio prvu zooetičku knjigu  našega kulturokruga – Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji (1996). Nadalje, kao otisak, pored njegove iznimne uloge, navodim i znanstveni projekt Kulturna animalistika koji sam zajedno s kolegicom Antonijom Zaradijom Kiš pokrenula u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu 2008. godine. Sve tekstove prožima zooetička niša koju sam s jedne strane primala od brojnih aktivista/ica za prava životinja / ne-ljudi (prije svega tu mislim na našu prvu udrugu za prava životinja – Prijatelji životinja osnovanu 2001.) kao i iz poticajnih bioetičkih istraživanja kolege Hrvoja Jurića i ekofeminističkoga kolegija Karmen Ratković u Centru za ženske studije u Zagrebu. Naime, u početku je Karmen Ratković, točnije – 1995. godine u okviru eksperimentalnoga programa,  kolegij Ekofeminizam i dubinska ekologija vodila zajedno s Vesnom Teršelič. I naslov knjige Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike usmjeren je zapažanjem Hrvoja Jurića kako je u Bibliji tako i u drugim religioznim i filozofijskim tekstovima judeo-kršćanske tradicije problematiku životinja/ ne-ljudi najpouzdanije pratiti upravo preko pitanja o “životinjskoj duši” kao i dijagnozom Nikole Viskovića prema kojoj je našim etičarima i filozofima (sve do proboja zooetičkih načela u bioetičku nišu koju otvara tek Hrvoje Jurić koji Singerovu bioetiku određuje upitom stoji li njegova kategorija mišljenja uopće u ikakvoj tradiciji) uglavnom ispod časti govoriti o prirodi i o životinjama kao etičkim vrednotama, odnosno subjektima, s obzirom na to  da je kod nas etika zapela na kantovsko-hegelijanskom viđenju da životinje ne posjeduju svijest ni duh, pa ih samim time, navodno, ne treba ni uzimati u etička razmatranja. Pritom naslovni sklop "od… do" ne upućuje na razvojnu valorizaciju istraživanja već da u klasična kulturnoanimalistička (engl. animal studies)  promišljanja o životinjama valja uključiti i zooetički modus, i to kritičke animalistike (engl. critical animal studies). Tako je, prema mišljenju Stevena Besta, jednoga od utemeljitelja kritičke animalistike, a o čemu pišem u prvoj cjeline knjige, akademsko bavljenje životinjama kakvo promoviraju animalistički studiji apstraktno i teorijsko s odsustvom niše prava životinja. (…) Iz zoo-uvoda

Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica (r. 1969.), radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese za teorije mita i rituala, kulturnu i kritičku animalistiku te izvedbene studije.
Objavila je šest autorskih knjiga: Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22. (2005.), Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014.), Topoi hrvatskoga performansa: lokalna vizura (2017.), knjigu Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2022), knjigu Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata (2022) i knjigu Umjetnost performansa i kinizam: izvedbena linija otpora (2022).
Suurednica je devet zbornika radova: npr. zbornik radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Zagreb, Durieux, 2020) i Ecofeminism on the Edge: Theory and Practise (Leeds, Emerald, 2024) uredila je  s Goranom Đurđevićem, a Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman (Zagreb: Jesenski i Turk, KIC, 2022) s Rosanom Ratkovčić.
Članica je uredništva časopisa Treća: časopis Centra za ženske studije, dvotjednika Zarez (do 2016. godine kada je dvotjednik ukinut) i časopisa Narodna umjetnost. 
Nastavna djelatnost: Vanjska je suradnica (predavačica) Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru (kolegiji: Teorije rituala, Antropologija životinja) i Odsjeka za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu (kolegij o Miroslavu Krleži i književnoj antropologiji).
Nagrade: 
Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, Školska knjiga) dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Državne nagrade za znanost. Za knjigu Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2022) dobitnica je Godišnje nagrade Milovan Gavazzi.

Svi prije ili kasnije završe u Booksi.
#booksinih20

Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.