Pride 2016: Bio jednom “protuprirodni blud”: homoseksualnost u jugoslavenskom socijalističkom kaznenom pravu

Prvim Krivičnim zakonikom socijalističke Jugoslavije iz 1951. muški suglasni istospolni seksualni čin postao je kazneno djelo za koje su sudovi mogli izreći kaznu do dvije godine zatvora. Odluka da se u kaznenopravnom sustavu zadrži i u ranijim zakonima inkriminirani "protuprirodni blud” nije bila niti samorazumljiva, niti je donesena jednoglasno ili u tišini. Dapače, prvotna namjera pravnih stručnjaka iz vrha Partije i Države bila je sasvim dekriminalizirati homoseksualnost, ali su razni glasovi upozoravali da izgradnja socijalizma predmnijeva "novog i zdravog čovjeka”, ideološku kategoriju iz koje je unaprijed isključen svaki oblik neheteroseksualnog života. Tom prilikom ipak je skinuta oznaka kriminalnosti s lezbijskih odnosa. Desetak godina kasnije, kod prve velike revizije kaznenoga prava FNRJ, ponovio se isti scenarij: artikulirana potreba dekriminalizacije naišla je na otpore odozdo (sudovi, javna tužilaštva) i odozgo (dio rukovodećeg političkog kadra). Ipak, homoseksualnost više nije smatrana ozbiljnim zločinom, "dekadentnim buržoaskim ponašanjem koje potkopava socijalizam i kvari omladinu”, te je uvrštena u lakša kaznena djela za koja je bilo moguće izreći uvjetnu kaznu ili tek sudsku opomenu. U razdoblju od 1951. do 1977. za to kazneno djelo u cijeloj je zemlji osuđeno oko 500 muškaraca, od toga u Hrvatskoj oko 180.

Ustavom iz 1974. dio legislativne ingerencije u materiji kaznenog prava prenesen je s federacije na republike i autonomne pokrajine, pa je svaka sastavna jedinica SFRJ ovo pitanje mogla urediti po svojoj volji. Kriminolozi, seksolozi, liječnici i pravnici učestalo su u javnosti zagovarali nužnost potpune dekriminalizacije homoseksualnosti. Postizanju pravnoga i političkoga konsenzusa oko dekriminalizacije sporazumnih istospolnih seksualnih odnosa između odraslih muškaraca najviše je– posebnim istraživanjima, objavljivanjem radova i javnim istupima – doprinio upravo Pravni fakultet u Zagrebu gdje se ta ideja dugo učvršćivala u okrilju Katedre za krivično pravo. No, kod izrade osam "malih” republičkih i pokrajinskih kaznenih zakona došlo je do razlaza oko "protuprirodnog bluda”: za dekriminalizaciju su se odlučile Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Vojvodina, dok su ostale četiri sastavnice – tzv. "uža” Srbija, Kosovo, Makedonija i BiH – zadržale to kazneno djelo sve do kraja socijalističkog iskustva, neke i do duboko u 1990-te. No, ni dekriminalizacija u Hrvatskoj 1977. godine nije bila obuhvatna i cjelovita i do 1998. opstali su neki, simbolički i konkretni, diskriminatorni propisi.

* Ova aktivnost se provodi u okviru projekta Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo kojeg zajedno provode Lezbijska organizacija Rijeka „LORI", Zagreb Pride i Trans Aid. Projekt traje 18 mjeseci, do svibnja 2017. godine, a financiran je sredstvima Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Sadržaj ovog panela isključiva je odgovornost organizacije Zagreb Pride i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.