Na petom i ujedno posljednjem javnom događaju iz serije Prevođenje iznutra i izvana predstavit će se prevoditeljice Jagna Pogačnik i Una Krizmanić Ožegović.
Uz osvrt na rad u ovoj vrlo specifičnoj branši, one će s vama podijeliti svoja iskustva književnog prevođenja, mnoge izazove i probleme s kojima su se susretale te svoje poglede na to što književni prevoditelj danas jest, a što bi možda trebao biti.
U fokusu razgovora bit će iskustva književnog prevođenja s dvaju europskih jezika: slovenskog i portugalskog.
Razgovor moderira urednica Nermina Husković.
Jagna Pogačnik književna je kritičarka i prevoditeljica, rođena 1969. u Zagrebu. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. godine djeluje kao samostalna književna kritičarka i prevoditeljica. Književne kritike, eseje i rasprave objavljuje od 1989. u brojnim novinama i časopisima, te na Hrvatskom radiju. Od 2000. do 2003. bila je stalna književna kritičarka emisije Knjižnica na Hrvatskoj televiziji. Uređivala je časopise za književnost Rijek i Zor. Autorica je dvadesetak predgovora i pogovora za knjige suvremenih hrvatskih prozaika. Od 2000. godine bila je književna kritičarka Jutarnjeg lista, gdje je pratila domaću proznu produkciju. Zajedno s Jadrankom Pintarić moderirala je kulturološke tribine Hrvatskog društva pisaca Grički dijalog. Uređivala je biblioteku konTEKST, što su je pokrenuli EPH i Novi liber, koja je objavljivala recentne prozne naslove hrvatskih prozaika i pisaca iz regije. Od 2009. godine voditeljica je radionice kreativnog pisanja književne kritike u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu. Od 2013. bila je književna kritičarka HRT-ove emisije Dobro jutro, Hrvatska. Objavila je izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni (2001), knjige sabranih književnih kritika Backstage (2002) Proza poslije FAK-a (2006), Kombajn na književnom polju (2012), izbor iz nove hrvatske proze Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi (2004), odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005 (2006), antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše (2008), a zajedno s Milovanom Tatarinom autorica je čitanke za 5. razred osnovne škole Pssst! Knjige govore (2003). Sa slovenskoga jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova objavljenih u periodici, desetak radio drama, te tridesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Za prevođenje je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta iz Beča. Članica je Društva hrvatskih pisaca, Hrvatskog društva književnih prevoditelja i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
***
Una Krizmanić (Zagreb, 1983.) diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti na Filzofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti na istom fakultetu. Počela je prevoditi kratke priče 2008., a ubrzo nakon toga prevela je i svoj prvi roman s engleskog jezika, Savršeni špijun Johna le Carréa. Dugogodišnja je suradnica Festivala europske kratke priče, prijevodi su joj objavljeni u nekoliko časopisa, uključujući časopis sic! Sveučilišta u Zadru, Zarez, Asymptote i Eurozine. Osim književnog prevođenja ostvarila je niz suradnji s brojnim javnim, privatnim i nevladinim ustanovama i organizacijama poput Kulturtregera, Kontejnera, Udruge Mala filozofija, Arheološkog muzeja Osijek, Društva hrvatskih pisaca i dr. Radi i kao profesorica engleskog jezika. Stalno zaposlenje našla je kao administrativna asistentica. Članica je Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.
Događaj je organiziran u sklopu projekta „Europa iznutra i izvana 2022.–2023“. i sufinanciraju ga Europska unija i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
*
Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Otkad je Booksa otvorila svoja vrata u siječnju 2004. godine u gostima su nam bile brojne organizacije, umjetnice, izvođači, održale su se stotine tribina, razgovora, okruglih stolova, diskusija, predstavljanja... Mnogo je ljudi koji rade vrlo zanimljive i kvalitetne stvari, ali nemaju svoj prostor gdje bi ih mogli predstaviti i tu na scenu upadamo mi. Možemo besplatno ustupiti prostor, tehniku kojom raspolažemo i pomoć u promociji događanja. No kako je upita jako, jako puno, ne možemo nikako udovoljiti svima, a ima li, ili nema slobodnih termina i kada, saznat ćete ako nam šibnete mail.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!