Kritičarski kolokvij: EDITORIALITY

Kako uredničke odluke oblikuju ono što čitamo, o čemu razgovaramo i kako razumijemo svijet? Tko sudjeluje u stvaranju tog prostora, a tko ostaje izvan njega? Što za urednički rad znače politike prijateljstva i brige u vremenu nesigurnih uvjeta rada, dominacije digitalnih platformi i sve veće prisutnosti umjetne inteligencije?

Kritičarski kolokvij naslova EDITORIALITY, koji se održava od 6. do 8. studenoga, posvećen je uredničkim praksama i njihovim društvenim, političkim, etičkim i kulturnim učincima. U središtu programa je javna tribina na kojoj sudjeluju Ana Hušman, Alja Lobnik i Nils Olsson, kojoj će prethoditi predstavljanje zbornika Pogled izvana, a program će završiti dvodnevnim zatvorenim kolokvijem. Program je na engleskom jeziku.

Polazište ovogodišnjeg kolokvija je priručnik Embedded Publishing, koji je Kulturtreger objavio istražujući specifične izdavačke prakse u jugoistočnoj Europi. U središtu njegova interesa su izdavaštvo ukorijenjeno u zajednici te urednički pristupi koji se oslanjaju na politike prijateljstva i brige. Takve prakse otvaraju pitanja o odnosima na kojima izdavaštvo počiva: kako se donose odluke, kako se dijele rad i odgovornost, kome su publikacije namijenjene i kakve zajednice nastaju oko njih?

Naslov EDITORIALITY upućuje na urednički rad kao praksu odabiranja, oblikovanja i posredovanja sadržaja, ali i stvaranja odnosa između tekstova, njihovih autora i autorica te čitatelja i čitateljica. Kolokvij tu praksu razmatra u dodiru s pojmom editorijalizacije, razvijenim u francuskim medijskim studijima radi razumijevanja načina na koje sadržaji nastaju, kruže i dobivaju značenje u digitalnom okruženju. Dok je prvi pojam ovdje vezan uz tiskane medije i tradicionalne uredničke postupke, drugi otvara pitanja o ulozi platformi, algoritama i digitalne infrastrukture. Njihovo sjecište omogućuje nam da uredničke odluke promatramo kao dio procesa kojima se oblikuje naša zajednička stvarnost.

U trenutku koji Luciano Floridi opisuje kao četvrtu revoluciju, digitalne tehnologije mijenjaju naše razumijevanje sebe i svijeta kojem pripadamo. Za izdavaštvo te promjene imaju vrlo konkretne posljedice: preoblikuju uvjete proizvodnje i distribucije, dostupnost sadržaja, odnose s publikom i mogućnost da pojedini glasovi uopće budu čuti. Nezavisno i malo izdavaštvo pritom djeluje između vlastite materijalne nesigurnosti i zahtjeva digitalnog okruženja, dodatno promijenjenog razvojem umjetne inteligencije. Kako u tim uvjetima osigurati vrijeme za urednički rad, prostor za kritičko mišljenje i kontinuitet odnosa sa zajednicom?

Bavit ćemo se različitim odgovorima na te izazove, od sporog izdavaštva i etike brige do otvorenog pristupa i kolektivnog uređivanja. Zanimaju nas njihove mogućnosti, ali i napetosti: kako uskladiti dostupnost publikacija s održivošću rada, kako dijeliti odgovornost za uredničke odluke i kako graditi suradnju u uvjetima koji potiču konkurenciju? U širem kontekstu višestrukih kriza i nestabilnosti koju Zygmunt Bauman opisuje pojmom tekuće modernosti, razmotrit ćemo što književnost i kritika mogu ponuditi razumijevanju sadašnjosti te kako se komercijalna obećanja tehnološkog napretka odražavaju na izdavaštvo usmjereno zajednici.

Tko, dakle, čini izdavačku zajednicu i što je drži na okupu? Kakvu ulogu u njoj imaju materijalni uvjeti, povjerenje, privrženost i solidarnost? Povezujući uredničku svakodnevicu s njezinim širim političkim i kulturnim kontekstom, EDITORIALITY otvara prostor za razgovor o emancipacijskim mogućnostima nezavisnih, progresivnih i nekomercijalnih izdavačkih praksi.

Program kritičarskog kolokvija slijedi.

Predstavljanje zbornika Pogled izvana, 6. studenoga u 19 sati

Sudjeluju: Ivana Dražić i Tomislav Augustinčić

Nastao nakon Booksina kritičarskog kolokvija 2025. godine, posvećenog Dubravki Ugrešić, zbornik Pogled izvana okuplja eseje o književnom kanonu, prevođenju, malim jezicima i granicama koje oblikuju način na koji čitamo i vrednujemo književnost. Predstavljanje će biti na hrvatskom jeziku.

Tribina EDITORIALITY, 6. studenoga u 20 sati

Sudjeluju: Ana Hušman, Alja Lobnik i Nils Olsson
Moderira: Miljenka Buljević

Javni razgovor o uredničkim praksama, politikama prijateljstva i brige te odnosima između izdavaštva, zajednice i digitalnog okruženja.

Tribina se održava na engleskom jeziku.

Kolokvij književnih kritičarki i kritičara, 7. i 8. studenoga od 10 sati

Dvodnevni kolokvij nastavlja promišljanje uredničkih praksi i njihovih društvenih, političkih, etičkih i kulturnih učinaka, s naglaskom na uvjete rada u nezavisnom izdavaštvu, kolektivno uređivanje i mogućnosti djelovanja u zajednici.

Uvodna izlaganja: Ana Hušman, Alja Lobnik i Nils Olsson

Kolokvij je zatvorenog tipa i održava se na engleskom jeziku.

Program podupiru Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

[English version.]

Critics’ Colloquium: EDITORIALITY

How do editorial decisions shape what we read, what we discuss and how we understand the world? What do the politics of friendship and care mean for publishing in a time of precarious working conditions, powerful digital platforms and the growing presence of artificial intelligence? 

Taking place from 6 to 8 November, the critics’ colloquium EDITORIALITY explores editorial practices and their social, political, ethical and cultural effects. The programme opens with a public discussion featuring Ana Hušman, Alja Lobnik and Nils Olsson, followed by two days of closed colloquium sessions. All events will be held in English.

The starting point for this year’s colloquium is Embedded Publishing, a manual published by Kulturtreger that examines specific publishing practices in South East Europe. Among their defining features are editorial approaches informed by the politics of friendship and care, in which publishing is closely connected to the communities that sustain it. These approaches invite us to consider the relationships behind a publication: how decisions are made, how work and responsibility are shared, and how communities form around the production and circulation of texts.

EDITORIALITY brings these concerns into a conversation about two related concepts: editoriality, understood here in relation to print media and established practices of editing, and editorialization, a term developed in French media studies to examine how content is produced, organised and circulated in digital environments. Both concern the ways we mediate the world around us. What becomes visible, accessible or meaningful depends on acts of selection and interpretation, as well as on the material and technological conditions in which they take place.

In this historical moment, described by Luciano Floridi  as the fourth revolution, publishing and editing have undergone transformations that directly affect our relationship with reality and our ability to participate in making sense of it. Independent and small publishers face the pressures of precarious working conditions alongside an overwhelming digital environment, now further reshaped by AI. What room remains for sustained editorial attention, critical reflection and relationships built over time? How do commercial visions of technological progress affect publishing initiatives organised around the needs of a community?

The colloquium will explore editorial strategies such as slow publishing, the ethics of care, open access and collective editing, considering both their possibilities and their tensions. How can publishers make their work widely accessible while sustaining the labour that makes it possible? What does it mean to share editorial responsibility? How can cooperation be maintained within structures that reward competition, speed and constant visibility?

Connecting independent, progressive and non-commercial editorial practices to a broader context of multiple crises, EDITORIALITY asks how literature and criticism can offer meaningful reflections on the present. Against the instability that Zygmunt Bauman described as liquid modernity, it also considers the communities that make such practices possible: their internal workings and external relationships, their material conditions and affective ties. Who constitutes a publishing community, and what holds it together? What possibilities do these communities offer for imagining and sustaining emancipatory forms of cultural work?

The programme is below.

Book launch: Pogled izvana, 6 November at 19:00

With Ivana Dražić and Tomislav Augustinčić.
Developed following Booksa’s 2025 critics’ colloquium dedicated to Dubravka Ugrešić, Pogled izvana brings together essays on literary canons, translation, small languages and the boundaries that shape how we read and value literature. Event will be in Croatian.

Public discussion: EDITORIALITY, 6 November at 20:00

With Ana Hušman, Alja Lobnik and Nils Olsson
Moderated by: Miljenka Buljević
A conversation about editorial practices, the politics of friendship and care, and the relationships between publishing, communities and digital environments.
The discussion will be held in English.

Critics’ colloquium, 7 and 8 November from 10:00 each day

The two-day colloquium will continue the discussion of editorial practices and their social, political, ethical and cultural effects, focusing on independent publishing, collective editing and the communities that sustain them. 
Introductions by: Ana Hušman, Alja Lobnik and Nils Olsson.
These are closed sessions and will be held in English.