Književnost čita znanost, znanost čita književnost: Nasilje nad ženama i odgovornost sustava

U novom izdanju tribine Književnost čita znanost, znanost čita književnost, u organizaciji Hrvatskog PEN centra, razgovaramo o nasilju nad ženama, mehanizmima društvene i institucionalne zaštite te sustavu koji prečesto zakaže upravo onda kada je najpotrebniji. Polazište razgovora bit će roman Gnijezdo irske književnice Roisín O’Donnell (Hena com, 2026.), koji je s engleskog prevela Maja Ručević Karanović.

Kroz ovaj ciklus tribina nastojimo suvremenu književnost čitati u dijalogu sa znanošću, društvenim iskustvom i aktivizmom, pitajući se na koje načine književna djela otvaraju važne društvene teme, razotkrivaju probleme i omogućuju nam da stvarnost sagledamo iz novih perspektiva.
U romanu Gnijezdo pratimo Ciaru Fay, ženu koja s dvije malene kćeri odlučuje pobjeći od nasilnog supruga. Međutim, trenutak odlaska, koji bismo možda očekivali kao završetak priče o nasilju, tek je početak nove, iscrpljujuće borbe. Bez financijske sigurnosti, stalnog smještaja i odgovarajuće podrške, Ciara pokušava izgraditi novi život, suočavajući se istodobno s institucionalnom birokracijom, stambenom nesigurnošću i suprugovim pokušajima da nad njom ponovno uspostavi kontrolu. Roman otvara pitanje koje se prečesto gubi u javnim raspravama o nasilju nad ženama: što se događa nakon što žena ode? Zašto odlazak iz nasilnog odnosa nije jednostavna odluka, nego složen proces u kojem se isprepliću ekonomska ovisnost, strah, briga za djecu, društveni pritisci i nepouzdanost institucija? Koliko je sustav doista spreman zaštititi žene i djecu, a koliko odgovornost za vlastitu sigurnost neprestano prebacuje na njih same?

S našim gošćama razgovarat ćemo o različitim oblicima partnerskog nasilja, od psihološke manipulacije i prisilne kontrole do ekonomskog i fizičkog nasilja. Pokušat ćemo razumjeti zašto društvo tako često od žena očekuje da jednostavno odu, a pritom ne osigurava uvjete u kojima je odlazak moguć i siguran. Pitat ćemo se kako funkcioniraju mehanizmi zaštite, gdje nastaju institucionalni propusti i koliko duboko patrijarhalni obrasci oblikuju naše razumijevanje nasilja, obitelji i ženskih prava.

Razgovarat ćemo i o tome može li književnost učiniti vidljivim ono što statistike, zakoni i javne rasprave često ne uspijevaju pokazati: svakodnevicu života u strahu, postupni gubitak slobode, ali i snagu potrebnu za ponovno uspostavljanje vlastitog života. Može li književnost pridonijeti promjeni društvenih obrazaca i pomoći nam da nasilje prestanemo promatrati kao privatni problem, nego kao pitanje odgovornosti čitavog društva?

Gošće tribine su Arijana Lekić-Fridrih i Lana Bobić, dvije feminističke aktivistkinje koje iz različitih područja djelovanja progovaraju o rodnoj ravnopravnosti, nasilju nad ženama i društvenim mehanizmima koji ga omogućuju.

Arijana Lekić-Fridrih filmska je redateljica, multimedijalna umjetnica i feministička aktivistkinja koja svojim umjetničkim i javnim djelovanjem propituje položaj žena, patrijarhalne obrasce i odnos društvene moći i ženskih prava. Autorica je niza društveno angažiranih umjetničkih projekata, među kojima se ističe performans Tiha misa.

Lana Bobić feministička je teologinja i aktivistkinja koja se bavi feminističkom kritičkom teorijom u religiji, rodno uvjetovanim nasiljem, ljudskim pravima i društvenom odgovornošću. U svojem javnom djelovanju posebno upozorava na sustavne propuste u zaštiti žena i na društvene obrasce koji omogućuju normalizaciju nasilja.

Razgovor moderira Monika Herceg.

Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.