Pjesničke koordinate Mediterana: Arian Leka u razgovoru s Markom Pogačarem

Završavamo ovu godinu izuzetnim događajem - razgovorom dvojice svestranih književnika, Ariana Leke i Marka Pogačara. Sugovornike vežu brojne poveznice - obojica su pjesnici, prozaisti, putopisci, kritičari, prevoditelji, pisci za djecu, strastveni ljubitelji glazbe, organizatori književnih festivala. Njihove biografije prožete su mediteranskim toponimima, a djela gustom mrežom referenci i aluzija na imaginarne, unutarnje morske pejzaže. Ovaj književni susret otvorit će niz tema o osobnim poetikama, konturama književnih krajolika, subjektivnosti, zajedništvu, i prije svega o važnosti književnosti i književnih prijateljstava u vremenu stalne krize u kojem živimo.

Arian Leka u svojim djelima donosi krhke detalje svoje osobne povijesti i povijesti Albanije, istražuje i snažno progovara o ljudskim osjećajima u suvremenom svijetu. U njegovom djelu, kao i u njegovom obrazovanju, poezija se prepliće s muzikom u stalnoj težnji ka harmoniji stiha i pažljivom odabiru riječi. U jednoj od svoje tri putopisne kolumne iz Albanije, Daša Drndić je o Arianu napisala: Svojim pjesmama i svojom prozom Arian Leka cijedi sebe kao što Amerikanci cijede naranče. Tiho se samoubija i tako se, paradoksalno, vraća u život. 

Marko Pogačar pjesnik je i pisac podjednako nevjerojatne mašte i jezika, uvijek izvan očekivanog, autor čiji je rad i važnost teško sažeti, podjednako dobar kad piše o predmetma, zemlji, praznicima ili pak glazbi.

U susret razgovoru prepustite se pjesničkim strujama i pročitajte pjesme naših gostiju: 

LEĐA MORA – Shpina e detit
(prijevod Daša Drndić)

Moji su ljudi okrenuli leđa moru
i ja imam istu slabost
potapam brodove
bušim ih na obali i odlazim daleko
tamo gdje mi oblaci prizivaju ribe
tamo gdje svako stablo krije stabla u utrobi
svaki grob je brod razvijenih jedara
jer moji su ljudi okrenuli leđa moru
i povraćaju samo zbog posvećenog
kruha ove zemlje
i pića.

Arian Leka

VELIKI SVIJET

Sve. sve bi trebalo biti pod vodom.
mislim skidajući sa sebe odjeću, polažući je
poput privremenog posmrtnog pokrova
preko oblutaka bijelih od sunca, oblih od vode.
sve. sve ih selim pod površinu. sunce se sveti svijetu,
iz sata u sat sve strože, sjajnije. i ja nastavljam:
cipele, sadržaj džepova, knjige koje sam donio,
knjige koje su donijeli drugi, češalj, staklenka kompota,
mačka i moje meso. jer sve. sve hitno mora pod more.
jednom pod površinom, uz neizbježan lom svjetlosti,
svijet se odjednom čini većim: cipele kao čamci, Pogačar
kao Čehov. takve nas, najednom ogromne, snažne
ugleda sunce, i prestraši se. tako se prepadne novog,
velikog svijeta da se uvuče u sebe, pokunji, naglo ostari:
sunce od srama pocrveni i zatim potone u crninu. eto.
riješili smo se sunca i čekamo. netko će već upaliti svjetlo,
netko će doći, zaronit će: napokon netko će nam to reći u lice.

Marko Pogačar
(iz knjige  Zemlja Zemlja, Fraktura, 2017.)

Arian Leka (1966. Durrës) autor je brojnih knjiga poezije, proze, eseja i književnih studija. Osnivač je programa Pisci u rezidenciji - POETEKA-Tirana između, festivala Poezija Poeteka, te urednik časopisa Poeteka. Član je Euroziena i Versopolisa, te Akademije pjesnika (London). Radi kao istraživač u Albanskoj akademiji albanoloških studija (Albanska akademija znanosti) i predavač na Umjetničkoj Akademiji u Tirani. Dobitnik je mnogih europskih  značajnih nagrada, a djela su mu zastupljena u brojnim antologijama. Njegove knjige poezije, proze i eseja prevedene su i objavljene na njemačkom, francuskom, engleskom, grčkom, rumunjskom, bugarskom i makedonskom jeziku.
2014. godine bio je selektor Booksine Revije malih književnosti: Albanija. U Antologiji Revije predstavio je izbor iz djela 12 albanskih autorica i autora u prijevodu Shkelzena Maliqija.  
Trenutno je gost rezidencijalnog programa Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Marko Pogačar (1984. Split) piše poeziju, prozu, esejistiku  književnu kritiku. Bo je urednik u Zarezu i Quorumu, a sada suuređuje portal Kritika-HDP. Autor je nekoliko predložaka za kratke eksperimentalne i animirane filmove. Bio je gost dvadesetak europskih rezidencijalnih programa, uključujući DAAD-ov Berliner Künstlerprogramm. Nagrađivan je hrvatskim i međunarodnim nagradama za poeziju, prozu i esejistiku. Knjige su mu prevedene na desetak,  a tekstovi na više od trideset jezika. Booksa je s Markom surađivala i surađuje na brojnim programima, suizdali smo njegovu Knjigu praznika te izdvajamo staru suradnju i njegovu kolumnu za naš portal Glazbeni dnevnik koja upravo ilustrira njegove široke umjetničke interese.

Program organiziramo u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca.

Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.