Vizual: Janko Pavlović.
Što književna kritika “radi” s djelima koja su izvanjska dominantnom književnom prostoru, bilo da su prevedeni s drugih jezika, da dolaze iz “perifernih” konteksta ili da u povijesno-političkom smislu imaju manju književnu “moć”? Kako im pristupa i kako ih tumači? Gdje su granice “moći” u suvremenoj književnosti koja je i sama marginalizirana? Okupljajući književne kritičare iz različitih europskih zemalja, kritičarski kolokvij, koji je ove godine posvećen Dubravki Ugrešić, nastavit će promišljati književno-kritičku interpretaciju i valorizaciju davanjem odgovora na ova te postavljanjem novih pitanja. Osim toga, osvrnut ćemo se i na prethodnu godinu bavljenja politikama stvaranja kanona na poluperiferiji, s naglaskom na netom objavljenu knjigu Espija Tomičića Jutro donosi kraj, a dio programa odvit će se „u tajnosti”!
Detalji u nastavku!
Na kraju svoje utjecajne knjige o odnosima, politici i akumuliranju moći u književnom polju Svjetska književna republika Pascale Casanova pita se što ostaje kritičaru da učini s književnošću koja dolazi s periferije, i nudi odgovor da obnovi izgubljeni odnos između svijeta i književnosti, da strpljivo poveže ta dva svemira koji bi inače bili osuđeni postojati paralelno jedan s drugim i nikad se ne sresti. Casanova smatra da se samo razumijevanjem ekstremnog partikularizma nekog književnog projekta (njegove ukorijenjenosti u nacionalni, politički i povijesni kontekst) može izraziti istinsko načelo njegove univerzalne književne vrijednosti, pa stoga predlaže internacionalni i povijesni model kritike koji ne zanemaruje već uvažava jaz stvoren pomoću tih kategorija jer njegovo razumijevanje tim djelima daje njihovu estetsku i političku koherentnost.
Paradigmatska figura o kojoj Casanova piše mogla bi biti i Dubravka Ugrešić koja sebe i svoje pisanje prepoznaje u ON-zoni (outside the nation) pozivajući se na knjigu Writing outside the nation Azade Seyhan u kojoj autorica propituje suvremeni kritički aparat kao nedostatan da opiše književnost koja nastaje van granica nacionalnih država, suvremenu književnost koja nije vezana uz nacionalni, ali niti (anti)kolonijalni model tumačenja i vrednovanja. Seyhan govori o pojmu transnacionalne književnosti, književnosti koja nastaje van nacionalnih kanona, koja adresira probleme „deteritorijaliziranih kultura”, i govori u ime „paranacionalnih” zajednica, svih onih koje supostoje unutar granica nacionalnih država zajedno s „matičnim” građanima. Pišući o chicano autorima/icama u Americi, tursko-njemačkim autorima te poljskim autorima/icama u imigraciji, Seyhan uvodi pojam „treće geografije”, prostora sjećanja, jezika, prijevoda, odnosno prostor pisanja kao čuvanja „kulturne memorije”, otpora, ali i kulturnog dijaloga i razmjene.
Ova dva pristupa ocrtavaju polje interesa kritičarskog kolokvija Pogled izvana, inspiriranog i posvećenog upravo Dubravki Ugrešić. Što književna kritika “radi” s djelima koja su izvanjska dominantnom književnom prostoru (bilo da su prevedeni s drugih jezika, da dolaze iz “perifernih” konteksta ili da u povijesno-političkom smislu imaju manju književnu “moć” npr. književnost marginaliziranih skupina), kako im pristupa i kako ih tumači, gdje su granice “moći” u suvremenoj književnosti koja je i sama marginalizirana? Okupljajući književne kritičare iz različitih europskih zemalja, Muanisa Sinanovića iz Slovenije, Ariana Leku iz Albanije i Patriciu Lorenzoni iz Švedske, kritičarski kolokvij će nastaviti promišljati književno-kritičku interpretaciju i valorizaciju davanjem odgovora na ova te postavljanjem novih pitanja.
Na kolokviju će se predstaviti zbornik Politike stvaranja kanona na poluperiferiji (Booksa, 2025.) te knjiga Espija Tomičića Jutro donosi kraj (Booksa i Mama, 2025.), zbirka kolumni objavljenih na portalu Booksa.hr od 2020. do 2025. godine.
Drugog dana programa, 10. prosinca održat će se kolokvij književnih kritičarki i kritičara na istu temu. Program je zatvorenog tipa.
Program kritičarskog kolokvija slijedi.
Sudjeluju: Espi Tomičić i Ivana Dražić
Moderira: Tomislav Augustinčić
Sudjeluju: Muanis Sinanović (Slovenija), Arian Leka (Albanija) i Patricia Lorenzoni (Švedska)
Moderira: Mirela Dakić
*Panel je na engleskom jeziku
Drugog dana programa, 10. prosinca, održat će se kolokvij književnih kritičarki i kritičara na istu temu, s uvodima Miljenke Buljević i Melide Travančić. Program je zatvorenog tipa.
Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Sastavni dijelovi Booksina književnog programa su tribine – 'Poezija na živo', 'Od riječi do riječi', 'Tribina o stripu', 'Što mi je ovo trebalo', 'Učitavanje', 'Booksa preporučuje' i festival 'Revija malih književnosti'. Vremenom neke tribine ukinemo, a neke nove pokrenemo, no svima je zajedničko da književnim temama pristupaju na neformalan način, otvoreno, ali kritički i s otklonom, a sudjelovanje publike – komentarima, pitanjima, prijedlozima – uvijek je dobrodošlo!
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.