U 8. izdanju Vizualnog salona razgovaramo sa svestranim multimedijalnim umjetnikom, filmskim i televizijskim snimateljem Goranom Škofićem.
Multimedijalni umjetnik, filmski i televizijski snimatelj s prepoznatljivim smislom za humor u svom radu – sve je to Goran Škofić, stvaratelj koji je suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj svojom pojavom donio jednu novu, kafkijansku notu kakvu u tzv. novim medijima ranije nije bila poznavala. Za Škofićeve radove, koji su uglavnom kratki video-performansi ili instalacije koje proizlaze iz videa, može se reći da su izrazito dosljedni, istodobno iznimno jasni i značenjima bogati u sadržaju i izvedbi. Škofić najčešće umnaža svoj vlastiti lik, depersonalizira ga i koristi kako bi prikazao proturječnosti svakodnevnice u kojoj živimo. Katkad pritom rabi i mnoštvo drugih likova, režirajući ih i upravljajući; međutim, nikad pretjerano ne obrazlaže ono što pokazuje, niti teži uobičajenoj vizualnoj simbolici, nego naizgled jednostavno iz postojećih začudnosti stvara nove, apstraktnije, ali time i zagonetnije. Kako to točno radi i što ga u tome potiče, ali i sprema li što novo, pričat će na Vizualnom salonu #8.
Goran Škofić (Pula, 1979.) istražuje položaj pojedinca u različitim sferama suvremenog života. Škofićeve umjetničke radove čine fotografski i video kolaži, prostorne instalacije, video-performansi, eksperimentalni filmovi i raznovrsni zvučni elementi. Njegov se rad temelji na izvlačenju raznih sekvenci iz života i njihovom postavljanju u nove kontekste manipulacijom slike, nudeći nadrealno stanje kao uvjerljivo. Koristeći raznolike mogućnosti postprodukcije slike i zvuka, Škofić istražuje odnos originala i njegovog prikaza. Socijalna kontrola i manipulacija, nedostatak ili višak autoriteta u društvu te apsurdi svakodnevice stalne su teme njegova stvaralaštva i često su vrlo duhovito uobličene. Goran Škofić je izlagao na mnogim međunarodnim festivalima i bijenalima, u galerijama i muzejima. Održao je brojna izlaganja i razgovore u umjetničkim ustanovama i školama. Godine 2009. dobitnik je Nagrade Radoslav Putar kao najbolji hrvatski umjetnik do 35 godina starosti, a primio je i nekoliko stipendija te sudjelovao na umjetničkim rezidencijama u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi.
Vizualni salon je Booksin program čiji je voditelj Bojan Dmitrović Krištofić, dizajner i pisac, kritičar i novinar, povremeni kustos i član uredništva Vide, audiovizualnog kanala SNV-a. Gosti Vizualnog salona su sudionici/e scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona su likovni autori/ce koji, u širem smislu riječi, pripovijedaju slikama.
Gdje su granice, da ne kažemo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beskrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su „elementarne čestice“ pripovijedanja poput riječi i rečenica, slika i sljedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet, tražit ćemo odgovore skupa s umjetnicima/ama, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas.
Svi prije ili kasnije završe u Booksi.
#booksinih20
Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Gost petog po redu 'Vizualnog salona' bio je Željko Beljan, likovni umjetnik s prvenstvenim zanimanjem za rad s tekstilom. Ako ste propustili razgovor uživo, stiže snimka!
Vizualni salon je Booksin program čiji je voditelj Bojan Dmitrović Krištofić, dizajner i pisac, kritičar i novinar, povremeni kustos i član uredništva Vide, audiovizualnog kanala SNV-a. Gosti Vizualnog salona su sudionici/e scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona su likovni autori/ce koji, u širem smislu riječi, pripovijedaju slikama.
Gdje su granice, da ne kažemo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beksrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su „elementarne čestice“ pripovijedanja poput riječi i rečenica, slika i sljedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet, tražit ćemo odgovore skupa s umjetnicima/ama, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!