15.05.2026. u 20:00 @ Booksa

Vizualni salon #17: Lala Raščić

Lala Raščić, GORGO, video still, 2019.
Nedjelja
10.05.2026.

Ako bih za samo jednu od umjetnica, tj. svih umjetnika iz regije, morao reći da beskompromisno njeguje umijeće vizualnog pripovijedanja, odabrao bih Lalu Raščić, autoricu koja sad već više od 25 godina načine oralnog pripovijedanja i tradicijskog dijeljenja znanja (između ostalog) interpretira u svom originalnom ključu suvremene umjetnosti koja pronalazi uvijek nove puteve preko granica likovnosti i izvedbenosti, izgovorene, pisane i oblikovane riječi, odnosno priče. Vizualni salon na kojem je s velikim veseljem ugošćujemo posvetit ćemo razgovoru o njenim novijim radovima od 2019. do danas, od GORGO-a (2019.), preko POČIMALJE – nje koja započinje pjesmu (2022.), do Frau Ritter (2024.) i dalje, također iz prve ruke slušajući o nedavno otvorenoj izložbi A Smile, Smirk, Sneer, Snicker (or teeth as a language) u isto tako novootvorenoj Kući Jagode Buić u Veneciji, gdje se paralelno održava izložba Beyond Tapestry velike umjetnice, s kojom Lala Raščić ulazi u dijalog, kao što nepokolebljivo i neprekidno komunicira i s poviješću onkraj i unutar umjetnosti, mitologijom i velikim pričama na kojima počiva društvo kakvo danas poznajemo, ali i utopije kojima težimo. Svi ste pozvani na 17. Vizualni salon s Lalom Raščić – vidimo se u Booksi u petak, 15.5. u 20h!

Lala Raščić (Sarajevo, 1977.) istražuje opipljive i nematerijalne forme kulture kako bi izgradila narative koji se manifestiraju kroz videe, performanse, instalacije, ambijente, objekte i crteže. Njeni su interesi usmjereni na suvremene i povijesne prakse pripovijedanja, sustave posredovanja proizvodnje znanja, kao i na različite oblike folklornih praksi i mitologija. Umjetnički rad Lale Raščić ispunjava prostor između post-konceptualnih i izvedbenih praksi, vizualnosti i teatralnosti, te često suočava ideju visoke kulture s popularnim, masovnim medijima i tradicionalnim kulturnim izrazima putem kritičke, odnosno feminističke pozicije. Upornim izazivanjem dominantnog patrijarhalnog autoriteta 'pričanja', 'znanja' ili 'činjenja', pozicija Lale Raščić kao pripovjedačice i izrađivačice je neodvojiva od ženskog rodnog utjelovljenja istog. Bilo da se radi o, primjerice, živoj izvedbi napisanog monologa riječima ili posvećenosti obrtništvu i zanatstvu u njenim slojevitim multimedijskim istraživačkim projektima ili pak o seriji crteža kao dijelu većeg rada, u srži prakse Lale Raščić čin izvedbe ili performansa uvijek je emancipacijska činjenica.

Raščić trenutno „živi u Zagrebu i radi sa Sarajevom“, a studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Rijksakademie van Beeldende Kunsten u Amsterdamu. Od 1998. samostalno i grupno izlaže na međunarodnoj sceni; a među ostalima je sudjelovala na rezidencijalnim programima u Q21, Museums Quartier (Beč); Platform Garanti (Istanbul) i Cité Internationale des Arts (Pariz). Raščić je dobitnica nekoliko priznanja, uključujući nagradu Future of Europe i izbora za finaliste/ice Henkel Art Award. Članica je umjetničkih udruga u Hrvatskoj i sarajevske feminističke organizacije CRVENA. Od 2011. do 2018. bila je aktivna članica artist-run galerije Good Children u New Orleansu. Za još informacija o Lalinom radu, posjetite njenu web stranicu

Tribinu vodi Bojan Dmitrović Krištofić

Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.

Vizualni salon

Vizualni salon je Booksin program čiji je voditelj Bojan Dmitrović Krištofić, dizajner i pisac, kritičar i novinar, povremeni kustos i član uredništva Vide, audiovizualnog kanala SNV-a. Gosti Vizualnog salona su sudionici/e scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona su likovni autori/ce koji, u širem smislu riječi, pripovijedaju slikama.

Gdje su granice, da ne kažemo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beksrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su „elementarne čestice“ pripovijedanja poput riječi i rečenica, slika i sljedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet, tražit ćemo odgovore skupa s umjetnicima/ama, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu