Fotografirala: Marija Piroški
Vladimir Arsenijević se svojim književnim radom pojavljuje u vremenu koje književnosti kao i mnogim ostalim za život nužnim stvarima nije imalo sluha i interesa, sredinom 90-ih kada objavljuje roman U potpalublju za koji će dobiti NIN-ovu nagradu. Riječ je o prvom dijelu tetralogije Cloaca Maxima čije se pisanje preko romana Ti i ja, Anđela, Ka granici i Duhovi proteglo na tri desetljeća, a u kojoj će autor analizirati oštećeni život u ratom obilježenom tranzicijskom društvu. Pritom je nemoguće zanemariti angažiranost i kritičnost Aresnijevićevih tekstova kojem oni postaju aktivistički činovi namijenjeni čitateljima koji osjećaju usamljenost u svijetu svakog dana sve više utopljenim u ludilo društvene i političke svakodnevice.
Arsenijević u svoje razmatranje stvarnosti u kojoj živi unosi pomalo neprimjetno, ali vrlo dosljedno promišljanja o umjetnosti te ulozi umjetnika u društvu koje je spremno žrtvovati zapanjujuću količinu toga, pa i samu umjetnost, za neke prilično dubiozne ideje. Što umjetnik radi kako bi preživio kao umjetnik u takvoj situaciji najbolje pokazuje u ratnom dnevniku Mexico. Knjiga je to koja je vrijedna i zbog izgradnje strukture osjećaja kraja 90-ih kada je društvo i pojedinac u njemu postao taocem kolektivne psihoze rata, razaranja i mržnje.
Briga za umjetnost i umjetnika osvjedočuje se i u njegovim multimedijalnim ostvarenjima kao što su Išmail nastao u suradnji s Aleksandrom Zografom te Minut: Put oko sveta za 60 sekundi u suradnji s Valentinom Broštean, a u kojima autor uspješno spaja riječi i slike i tako stvara drugačiji prostor pripovijedanja i imaginacije.
Dobitnik brojnih nagrada od kojih su neke već spomenuta NIN-ova nagrada 1994. godine, a zatim i Sterijina nagrada te Narodna nagradna biblioteke Srbije, Arsenijević je i osnivač izdavačkih kuća Rende i Reflektor, a regionalni značaj potvrđuje i kao predsjednik i kreativni direktor Udruženja KROKODIL te istoimenom književnom festivalu koji okuplja brojne umjetnike iz regije. Puno je to razloga koji nam pokazuju koliko od Vladimira Arsenijevića možemo učiti koje sve oblike otpora književnost može poprimiti kako nam može pomoći u izgradnji jednog malo zdravijeg svijeta.
Tribinu vodi Filip Kučeković.
Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.
U današnjem svijetu koji razaraju ratovi, neokolonijalizam, ekstremizam, netrpeljivost i ekološka kriza, književnost gradi vlastiti prostor — mjesto u kojem se s tim užasima može suočiti, o njima govoriti i ponuditi drugačije perspektive, pa čak i moguće smjerove otpora i promjene. Na tribini Otpor(nost) književnosti književnost ćemo promišljati kao strategiju otpora tim pojavama: kako kroz otvoreno politički usmjerene književne tekstove, tako i kroz poniranje u osobna iskustva, intime i fragilnosti života u nestabilnom i neizvjesnom svijetu. Saveznike u toj borbi ne tražimo samo među piscima i spisateljicama, nego i među svima koji sudjeluju u nastanku i oblikovanju književnog teksta — prevoditeljima_cama, urednicima_cama, kritičarima_kama i novinarima_kama. Zajedno s publikom, oni tvore zajednicu koja književnost shvaća kao aktivnu praksu i alat za zamišljanje zdravije, otvorenije i poticajnije društvene stvarnosti. Razgovori će pritom zahvatiti i širi kulturni i književni kontekst: od pregleda aktualnih trendova i nagrađivanih autora do fenomena „cross-over“ žanrova koji pomiču granice književnosti i dovode je u dijalog s drugim umjetnostima.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
