Autor fotografije: Anto Magzan
Ivica Đikić već tri desetljeća uređuje i piše za neke od najvažnijih hrvatskih listova kao što su Feral Tribune, Slobodna Dalmacija, Novi list i Novosti u kojima se često bavio kritičkom analizom društvene i političke svakodnevice. Ipak, njegovo se pisanje ne zaustavlja novinskim tekstovima, nego je riječ i o autoru koji iza sebe ima pet romana - Cirkus Columbia (Petrine knjige, 2003.) za koji je dobio regionalnu nagradu Meša Selimović, Sanjao sam slonove (Naklada Ljevak, 2011.) nagrađen T-portalovom nagradom za najbolji roman, Ponavljanje (Naklada Ljevak, 2014.) kojeg je žiri Kočićevog pera prepoznao kao najboljeg, Beara - dokumentarni roman o srebreničkom genocidu (Fraktura, 2024.) i Ukazanje (Fraktura, 2018.), dvije zbirke pripovijedaka Ništa sljezove boje (Kultura i rasvjeta, 2007.) i Štapići za pričanje (Fraktura, 2020.), scenarije za seriju Novine te dugometražne filmove Cirkus Columbia i Visoka modna napetost te dvije zbirke pjesama Ostatak svijeta (Hrvatsko društvo pisaca) i Međugorje (Fraktura) objavljeno ove godine.
U svojim književnim tekstovima Đikić prihvaća politiku kao temelj njihove izgradnje. Oni su čitavi sačinjeni od politike pa se ona počinje prelijevati iz sadržaja njegovih tekstova i počinje zahvaćati i formalna obilježja romana čime se izdvajaju iz prosjeka suvremene produkcije političkog romana. Đikićevi pripovjedači progovaraju različitim glasovima od duboko intimnog i ispovjednog registra do pravnog i propagandističkog diskursa, od predsjednika i visokih crkvenih dužnosnika pa do sitnih kriminalaca i članova obitelji obilježenih dugogodišnjim tajnama. Jasno je da čitatelj ima posla s ocrtavanjem totaliteta društvene stvarnosti u kojoj roman govori, nerijetko i alegorijski. To autora ipak ne sprječava da radnje nekih svojih tekstova smjesti u lokalnu sredinu Duvna i njegove okolice u kojoj iznimno važnu ulogu ima obitelj kao umanjena verzija društva, njegovih odnosa i sukoba.
Dinamika lokalnog i globalnog, pojedinačnog i kolektivnog, osobnog i društvenog pokazuje se u njegovoj poeziji posebno u Međugorje koje je rijedak primjer uspješnog propuštanja društvenih fenomena u svijet lirskog subjekta koji ih potom posreduje sažetim jezičnim izrazom. Autor time izlazi iz ugodne pozicije kritike društvenih i političkih pojava izvana i prenosi ih u svoj unutarnji krug obitelji, poznanika, mjesta odrastanja, nadanja i žudnji.
Tribinu vodi Filip Kučeković.
Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.
U današnjem svijetu koji razaraju ratovi, neokolonijalizam, ekstremizam, netrpeljivost i ekološka kriza, književnost gradi vlastiti prostor — mjesto u kojem se s tim užasima može suočiti, o njima govoriti i ponuditi drugačije perspektive, pa čak i moguće smjerove otpora i promjene. Na tribini Otpor(nost) književnosti književnost ćemo promišljati kao strategiju otpora tim pojavama: kako kroz otvoreno politički usmjerene književne tekstove, tako i kroz poniranje u osobna iskustva, intime i fragilnosti života u nestabilnom i neizvjesnom svijetu. Saveznike u toj borbi ne tražimo samo među piscima i spisateljicama, nego i među svima koji sudjeluju u nastanku i oblikovanju književnog teksta — prevoditeljima_cama, urednicima_cama, kritičarima_kama i novinarima_kama. Zajedno s publikom, oni tvore zajednicu koja književnost shvaća kao aktivnu praksu i alat za zamišljanje zdravije, otvorenije i poticajnije društvene stvarnosti. Razgovori će pritom zahvatiti i širi kulturni i književni kontekst: od pregleda aktualnih trendova i nagrađivanih autora do fenomena „cross-over“ žanrova koji pomiču granice književnosti i dovode je u dijalog s drugim umjetnostima.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
