Perkatonic s ledom: Želimir Periš i Lidija Deduš

Ovaj razgovor otkrit će puno toga što znamo ili naslućujemo o Želimiru Perišu, majstoru jezičkih kalambura, obmana, duhovitih opaski, kritičke riječi. U tome će nam pomoći njegova sugovornica i prijateljica, britka spisateljica Lidija Deduš.

Želimir Periš je svestrani književni lik, piše romane, priče, pjesme, slikovnice, autor je društvene igre Strašne žene, vodi radionice kreativnog pisanja, vodio je udrugu zadarskih pisaca Zapis, organizirao književne programe i festivale, a na sve to je feminist i računalni inženjer! Sa sigurnošću tvrdimo da je spreman na sve, u svakom žanru i u svakom mediju što je i pokazao prije 5 mjeseci osnivanjem nesvakidašnjeg portala za Hrvatsku i šire prostore oko nje. Sa svih strana dolaze pohvale da je portal već postao općepoznato mjesto alternativne kulture, mali virtualni magazin kreativne razmjene; portal u otkačenu biblioteku novosti i starosti iz pop-kulture i umjetnosti, najbolje novo web mjesto na domaćejezičnom prostoru. Sam Periš kaže da je želio stvoriti mirno i nježno mjesto na kojem ljudi komuniciraju o sadržajima - poput internetskog ekvivalenta toplog book cluba u kojem uz kavu prijatelji pričaju što su sinoć gledali ili čitali i kakve ideje pritom imali. A u nedavnom intervjuu za Nadu objašnjava: „Na njega gledam kao na community, grupu ljudi koje zanimaju slične stvari i mjesto na kojem se družimo”(…)“Za Perkatonic ne pišu kritičari, kolumnisti ni profesionalci. Naši su tekstovi sirovi, intimni i nebrušeni, i baš zato snažni. Perkatonic punk!“

Zanima nas ne samo što će reći o portalu nego i o svom pisanju i djelima, dok se njegovi stavovi jasno čuju kroz pisanje - razgovarajući o svojoj priči u intervjuu za Booksu, kaže: „Čitava priča o Velikom sranju je rezultat mojeg promišljanja o budućnosti, između ostaloga i o budućnosti knjiga i književnosti. Knjige, kako predočava priča, su jedina stvar u nesigurnoj sadašnjosti koja može osigurati budućnost.“

S Perišem razgovara jednako odlučna i svestrana spisateljica Lidija Deduš.

Periš je objavio tri romana (Mima i kvadratura duga iz 2014., Mima i vaše kćeri iz 2015., Mladenka Kostonoga, 2020.), tri zbirke kratkih priča (Mučenice, 2013., Žuti bog, 2020., Gracija od čempresa, 2022.), zbirku pjesama (x, 2016.) i tri slikovnice (Straška postavlja teška pitanja i Straška izvrće neistine 2021., Dan kad se ugasio 2024.). Mučenice su adaptirane u dvije kazališne predstave: kazalište Joza Ivakić Vinkovci i Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, te Dramska Amaterska Družina Vodice. Za priče je dobio nagrade Sfera 2002., a 2012. više nagrada što za priče što za pjesme Lapis Histriae, Ulaznica, Pitchwise. Bio u finalima nagrada Lapis Histriae 2013, Vranac 2014, FEKP 2014. Roman Mima i kvadratura duga je bio u finalu tportala za roman godine 2014., a roman Mladenka kostonoga (OceanMore, 2020.) nagrađen je nagradom tportala za roman godine te Kočićevim perom.

Lidija Deduš je autorica triju zbirki poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti (Treći Trg, Beograd, 2018.), Ništa od najavljivanog kraja svijeta (Treći Trg, Beograd, 2019.) i Razglednice iz prašnjave republike (Jesenski i Turk, Zagreb, 2020.), ja se zovem lidija deduš (poezija, 2023.) za koju je dobila nagradu Kočićevo pero. Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021.). Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a iste godine i nagradu za kratku priču na natječaju Biber. Kratka proza i poezija dosad su joj objavljene u Hrvatskoj i regiji, a radovi prevedeni na engleski, francuski, makedonski, litavski, albanski i grčki jezik i objavljeni u časopisima Biber (Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd), The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York), Šiaures Atenai te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Athena. Zbirka Razglednice iz prašnjave republike prevedena je 2023. na francuski. Zastupljena je u antologiji pjesnikinja inspiriranih imigracijom Ovo nije dom – pesnikinje o migraciji koju su priredile Vitomirka Trebovac i Jelena Anđelovska. Piše za Perkatonic.

Programe Bookse u parku podupiru: Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba i Zaklada Kultura nova.

Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.