U razgovoru s Ivanom Sršenom o prijevodima kao ključnom doprinosu kulturnoj razmjeni te o reprezentaciji nacionalne književnosti u inozemstvu na Booksi u parku govorile su prevoditeljice Chloé Billon i Ksenija Banović.
Zahvaljujući našim gošćama i njihovoj izuzetnoj predanosti i stručnosti, sve više suvremenih književnih djela iz Hrvatske i Bugarske pronalazi put do međunarodne publike, te književnosti relativno malih jezika u globalnom kontekstu, hrvatskog i bugarskog, stiču zasluženo priznanje na međunarodnoj sceni. Njihova uloga nije samo lingvistička: one prenose u drugi jezik i kulturni, društveni i povijesni kontekst, a njihov rad je nagrađen i nacionalnim nagradama. Razgovor je bio prilika da se dotaknemo raznih tema iz polja kulturne razmjene i reprezentacije nacionalnih književnosti na europskoj književnoj sceni, saznali smo o čemu sve ovisi međunarodna recepcija djela autora/ica priznatih i cijenjenih u svojim zemljama. Diskutiralo se se i o ključnim ulogama različitih aktera i događaja na književnoj sceni, poput sajmova i festivala kao platformama u promociji književnosti u Europi te o kulturnim politikama, lokalnim i programima Europske unije koji financiraju projekte prevođenja, pomažući da nacionalne književnosti dosegne širu publiku. Detalji su snimci!
Francuskinja Chloé Billon književna je prevoditeljica koja je tamošnjoj publici predstavila brojne suvremene autorice i autore iz regije. Prevodi prvenstveno s bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpskoga te s engleskog i njemačkog jezika. Na francuski je dosad prevela autore/ice kao što su Mileta Prodanović, Renato Baretić, Zoran Ferić, Robert Perišić, Damir Karakaš, Olja Savičević Ivančević, Slavenka Drakulić, Bekim Sejranović i Dubravka Ugrešić. Za prijevod Lisice Dubravke Ugrešić na francuski jezik dodijeljena joj je Velika nagrada Grada Arlesa 2023.
Ksenija Banović prevodi djela suvremenih bugarskih autora, između ostalih, Aleka Popova, Vladimira Zareva, Ine Valčanove i Georgija Gospodinova. Bavi se proučavanjem hrvatsko-bugarskih kulturnih veza, koje je kao suautorica pretočila u dvije izložbe, Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2016.) i Hrvatsko-bugarske kulturne poveznice (Knjižnice grada Zagreba, 2021.). Dobitnica je književne nagrade Pero bugarskog Nacionalnog centra za knjigu u kategoriji Prijevod za 2016. godinu za povijesne romane Vere Mutafčieve Alkibijad Veliki i Slučaj Džem te za prijevod romana 18% sivo suvremenog pisca Zaharija Karabašlieva.
Osim što je suvlasnik i urednik izdavačke kuće i agencije za zastupanje hrvatskih pisava u inozemstvu Sandorf, Ivan Sršen je aktivno organizira susrete urednika/ca priznatih izdavača iz inozemstva s autorima/cama iz Hrvatske i sudjeluje u brojnim europskim projektima čiji je cilj razmjena, upoznavanje s drugim književnostima kroz predstavljanje i rezidencijalne boravke njihovih autora/ica.
Na tribini se nastojalo sagledati poziciju i funkciju književnog kanona danas, sudjelovali su Nađa Bobičić, Tomislav Brlek i Mirnes Sokolović, a moderirao je Matija Prica.
Tribina je organizirana u okviru radionice "The Political Novel through the Lens of Gender" i projekta "The Cartography of the Political Novel in Europe".
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.