Abdoulie Jobe u svom predavanju afrički futurizam smješta u širi kontekst afrofuturizma, postkolonijalizma, rase, roda i spekulativne fikcije. U svojem diplomskom radu naslova Kulturni običaji i afrički futurizam u "Binti trilogiji" Nnedi Okorafor iz 2023. na koje se oslanja i ovo predavanje, Jobe analizira na koji način afrički književnici_ice koriste ovaj žanr kako bi reapropirali vlastite povijesti, identitete i vizije budućnosti, sudjelujući u globalnom dijalogu.
Afrički futurizam je više od podžanra znanstvene fantastike – on je snažan kulturni pokret koji afričkim autorima_icama omogućuje da preuzmu agentivnost nad vlastitim narativima. Podrivajući dominantne perspektive i nudeći alternativne vizije budućnosti, afrički futurizam ne ulazi samo u redefiniciju žanra znanstvene fantastike već doprinosi široj raspravi o rasi, identitetu i reprezentaciji. Ova nas tema poziva da razmotrimo važnost spekulativne fikcije u procesu dekolonizacije imaginarija i izgradnji inkluzivnijeg književnog pejzaža. U nastavku slijedi snimka predavanja!
Abdoulie Jobe je Gambijac koji posljednjih deset godina živi u Zagrebu. Diplomirao je sociologiju te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2021. godine suosnovao je Panafričko udruženje u Hrvatskoj (PADUH) s ciljem promicanja kulturne razmjene i dijaloga.
U Booksi je predstavljen roman Marine Kuveždić, obiteljska drama koja nas približava ljudima koji nose tragediju rata i izbjeglištva.
O ovim važnim temama Monika Herceg razgovarala je s Barbarom Matejčić i Norom Verde.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
