'Slušanje knjiga daje smisao gomili izgubljenog vremena'

Hrvatsko književno polje odnedavno je bogatije za jedan zanimljiv, a na ovim prostorima i inovativan poduhvat kojim se regionalna produkcija nastoji približiti i popularizirati među onima koji za čitanje inače baš i nemaju vremena ni mogućnosti, kao i među onima koji se tek počinju upoznavati s čarima pripovijedanja. Sama književnost pak vraća se svom izvorištu, pričanju priče.

S Lanom Deban i Ljubicom Letinić razgovarali smo o njihovom recentnom projektu 'book&zvook', mobilnoj aplikaciji za slušanje audio knjiga koje čitaju neki od ponajboljih domaćih glumaca, ali i tome zašto audio knjige kao medij danas imaju veći potencijal nego ikada.

Prije nego što se bacite na čitanje intervjua, kratka opaska – ovaj razgovor vođen je prije nedavnih nemilih događaja tako da smo autorice naknadno zamolili da nam kažu par riječi u kontekstu novonastale situacije. Ljubica i Lana ističu da su audio knjige svoj procvat doživjele u svijetu koji se drastično razlikovao od ovog u kojem, nadajmo se privremeno, živimo danas, kad smo osuđeni na socijalnu distancu, boravak u domovima i kad se samo manji broj nas u silnom stresu vozi na posao. Ipak, audio knjige i u ovim novim okolnostima mogu nam dobro doći, pomažu nam skratiti vrijeme, dodir sa živim ljudskim glasom može na nas djelovati smirujuće, a i dostupne su putem mobitela te tako mogu predstavljati vezu s knjigom do ponovnog otvaranja knjižara i knjižnica.

***

U prosincu prošle godine lansirana je aplikacija book & zvook. Možete li nam ukratko objasniti o kakvom se projektu radi te kako funkcionira aplikacija? Koja je bila vaša ideja prilikom pokretanja ovog projekta?

book&zvook je mobilna aplikacija u kojoj možete slušati knjige na hrvatskom jeziku, dostupna je za sve iOS i Android pametne uređaje. Besplatna je, a cijene naših knjiga trenutno ne prelaze sedamdesetak kuna. S pojavom globalnih servisa za slušanje knjiga i same smo ih počele intenzivno slušati i tako otkrile da možemo dati smisao gomili izgubljenog vremena. Vidjele smo oko nas mnoštvo ljudi sa slušalicama na ušima pa smo, znajući da knjige na hrvatskom jeziku uopće ne možete slušati kao knjige na stranim jezicima, odlučile da tu mogućnost mi stvorimo. Dugo smo godina blisko surađivale na radiju i možemo reći da smo izučile kako adaptirati različite tipove poetskih, dramskih i proznih tekstova u zvuk. Znale smo da će iz domaćeg izdavaštva teško doći taj impuls i izgradile smo s programerima Undabota svojevrsnu knjižaru za knjige koje smo odlučile snimati u vlastitoj produkciji. Pokušale smo doći do svega što smo znale da je proizvedeno na ovim našim jezicima i pokriveno pravima. Toga je nažalost vrlo malo, ali se nadamo da ćemo u što kraćem roku to izmijeniti i potaknuti produkciju audio knjiga i izvan našeg studija.

Ideja prilikom pokretanja projekta bila je da to lijepo iskustvo slušanja knjiga omogućimo i na jeziku kojem nema mjesta ni na jednom takvom stranom servisu. To je nadasve praktično u ovom vremenu koje podsjeća na stalnu utrku, slušate dok idete na posao, dok prostirete veš ili čekate u čekaonici i uvijek samo do granice razumijevanja stranog jezika. Mi smo o toj ideji razmišljale godinama, ali je tek s pojavom mobitela stvorena pretpostavka za jednostavno korištenje knjiga za slušanje. Do tad je to bila igra samo za najupornije, one koje ni baterije, ni loši diskmeni, ni nepregledni nastavci CD-ova nisu mogli obeshrabriti. Naše iskustvo majčinstva potvrdilo nam je da zvuk ima gotovo magijski učinak na djecu. Roditelji starije djece žalili su se kako njihova više ništa ne čitaju, pa smo pomislile da bi im knjigu trebalo približiti kroz medij koji im je blizak.

Koliko je naslova trenutno dostupno na aplikaciji i o čemu je ovisio njihov izbor? Kako uopće izgleda proces nastanka audio knjige?

Trenutno imamo petnaest naslova dobrih knjiga domaćih pisaca u interpretaciji izvrsnih glumaca. Objavit ćemo do kraja godine niz lektirnih naslova i naslova za djecu, nove prijevode, neke popularnije naslove.

Njihov izbor ovisio je o tome što smo zatekle, o sredstvima kojima raspolažemo, vještini pregovaranja i dobroj sreći na natječajima za javne potpore. U Ministarstvu kulture prepoznali su ovaj projekt, u Gradu Zagrebu još nismo uspjele otvoriti vrata.

Produkcija audio knjiga je skupa. Naše su knjige u cijelosti zaštićene autorskim pravom i iziskuju veliki angažman glumaca, zahtijevaju režiju, obradu zvuka i glazbu, negdje i ozbiljan dizajn zvuka, golemo studijsko vrijeme. Primjerice, Proljeća Ivana Galeba, monumentalna knjiga Vladana Desnice, traje gotovo 17 sati. Glumac Zoran Čubrilo tjednima se pripremao da s tim tekstom uopće stane pred mikrofon, a zatim smo iz tridesetak snimljenih sati iščistile tih vanserijskih 17. Osim knjiga naše produkcije, book&zvook nudi knjige drugih izdavača, točnije, nekoliko audio naslova nastalih u ranijim pionirskim pokušajima u kojima slušamo Peru Kvrgića, Mustafu Nadarevića, Mikija Manojlovića, pokojne Ivicu Vidovića i Nebojšu Glogovca, i nekoliko novijih, iz inicijative naše dugogodišnje prijateljice Pavlice Bajsić Brazzoduro u čijoj je umjetničkoj organizaciji, primjerice, nastalo audio izdanje Karakaševog romana Sjećanje šume, roman Hotel Zagorje koji je Ivana Bodrožić sama pročitala i Ljubavni roman, spisateljice značajno afirmiranije izvan naših granica nego kod kuće, Ivane Sajko.

Jeste li prilikom pokretanja projekta imali neku specifičnu publiku u vidu i koja je trenutno dominantna publika koja koristi aplikaciju? Znate li možda kakve su dosadašnje reakcije korisnika?

I jesmo i nismo. No sad, s ove točke, vidimo nekoliko publika. Prije svih, to su ljudi naše dobi koji nemaju vremena čitati, a imaju potrebu za recentnim naslovom, romanom, nekom popularnom publicistikom i njihova djeca iz digitalnog doba kojima ćemo čitati lektiru. Mališani kojima je slušanje priča omiljena zabava također su naša publika kao i dislocirani ljudi izvan većih centara kojima su teže dostupne i knjižare i knjižnice, zatim ljudi koji razumiju naš jezik, a ne žive ovdje.

Nismo još stigle dobro upoznati našu publiku, znamo tek da među njom trenutno ima podjednako žena i muškaraca i da aplikaciji pristupaju iz najnevjerojatnijih kutaka svijeta. Prve ocjene aplikacije su vrlo dobre i mi upravo na društvenim mrežama otvaramo kanale za direktnu komunikaciju s publikom.

Vidite li audio knjige kao način da se potencijalno privuče neka nova čitateljska publika, tj. da se čitanje popularizira?

Vidimo, bez sumnje. One su blagodat ljudima koji iz ovog ili onog razloga bježe od čitanja. Čak i najblaži oblici disleksije ljudima mogu stvoriti nepremostive barijere i odbojnost prema tekstu, to su ljudi izvrsne slušne memorije, jednako zainteresirani za svijet oko sebe kao i oni koji s lakoćom dekodiraju znakove. Uostalom, najviše toga što znamo dugujemo slušanju. Audio knjige nisu zamjena za knjige, već su one drugi način percipiranja teksta. Neurološka znanost pretpostavlja da slušanjem govora spontanije razumijevamo poruku i da je slušanje izrazito snažno povezano s emocionalnim centrima našeg mozga. To možda objašnjava i činjenicu da ljubitelji audio knjiga kao jedan od najvažnijih razloga svoje privrženosti audio knjigama ističu baš to da volje slušati ljudski glas, oni vole da im se čita.

Živimo u svijetu u kojem definitivno nije lako pokrenuti nešto iz temelja. Jeste li se i vi pri realizaciji projekta susreli s nekim naročitim poteškoćama?

S mnoštvom, od kojih su neke djelovale nesavladivo. Naš je projekt izrazito moderan za domaće poduzetničke prilike, kompleksan u svojoj strukturi međunarodnih ugovora koje smo morale sklopiti s različitim globalnim servisima i njihovo je usklađivanje s domaćim bankama, fiskalnim i poreznim sistemom bilo više od izazova. Nismo poludjele, preživjele smo to i zadovoljne smo već samim tim što jesmo. Iza ovakvih projekata vani stoje velike izdavačke kuće s ozbiljnim resursima.

Što biste izdvojile kao prednosti audio knjiga u odnosu na klasična tiskana izdanja?

Audio knjige su iznimno korisne djeci i o njihovoj dobrobiti za djecu se mnogo zna, pospješuju kritičko slušanje, razvoj vokabulara, služe kao primjer tečnog i točnog čitanja kakvo i dijete treba savladati, slušanjem povećavaju svoj kapacitet za slušanje, a time i učenje. Za nas starije, one su izvrstan partner za prilike u kojima nije moguće čitati, a naš je fokus tek površno otet. Knjigu možete slušati dok vozite, dok trčite kroz šumu ili perete pod. Osim toga, ekrani nam silno umaraju oči, pa je to s jedne strane veliko rasterećenje za oči, a može biti veliki užitak uhu.

Kako vidite budućnost knjige kao medija? Smatrate li da će se uspješne prakse kretati više u smjeru digitalne distribucije (e-knjige i audio knjige) ili će primat zadržati tiskana izdanja?

Analitika digitalnog izdavaštva potvrđuje da je popularnost audio knjiga u stalnom rastu. Aplikacije koje su popularizirale slušanje knjiga dobar su izdanak digitalnog doba i često se govori da je slušanje novo čitanje, no tu ustvari osim tehnološke podrške nema ničeg novog, to je najstariji način čitanja. Pisana riječ je noviji izum, šire rasprostranjena tek prije petstotinjak godina, u zadnjih sto masovnije raširena u razvijenijim dijelovima svijeta. Deseterac smo do jučer slušali uz vatru, a onda smo se nekako naglo prebacili u cloud tehnologiju 21. stoljeća. U kulturi dominantno građenoj vizualnim vjerojatno nismo ni svjesni koliko nam znače naše uši, sluh i slušanje, a to naše zanemareno čulo neobično je, moćno i jako slabo iskorišteno.

Naš je mozak adaptiran da upija dugu i kompleksnu fikciju slušanjem i samo je trebao biti smišljen dovoljno praktičan način da to radimo i dalje, samo sad bez ognjišta. I možda bi se time mogla objasniti opća popularnost audio knjiga u svijetu.

Naslovna fotografija: book & zvook Facebook.