Srednja pjesma

…

Ne, ne s drhtavim trepavicama!

Kao da si okusio tamnocrvene oljušćene lješnjake

Trzajući svojim divljim srcem

Rastući svakog dana poput pirevine

Reći ćeš izvikujući:

Nedostaje mi!

Kao da porađaš kobilu

S gole četiri ruke

Skupljajući vlagu igličastih smreka s ravnica

Skidat ćeš se bez nagovještaja srama ili uslužnosti

Skidat ćeš se, gol do pjega na svojim bokovima.

Ovih dana, sanjam o tvojim usnama tu i tamo neprikladno

Sanjam da ih kušam pod drvom oraha u parku Gezi

Još više ako je lipanj, posebice poslijepodne!

Pokopala sam nerođenog sina u parku Gezi

Ima moje oči, trokutne, kao kut kruha

Drugi ima tvoj osmijeh; topao, kao napuhani golubovi, koji se gnijezde

Nemoj pucati mrtva sam, nemoj pucati mrtva sam, nemoj pucati mrtva sam!

Bez nagovještaja srama ili uslužnosti…

Zatvorit ćeš sva svoja vrata sve do ušnih resica, ali kako, kako?

Reći ćeš izvukujući:

Nedostaje mi!

…

*Park Gezi: Srce nacionalnih protesta koji su se odvili u Turskoj 2013., protiv ilegalne odluke o demoliranju parka, jedne od posljednjih zelenih površina u Istanbulu

Gizem Pınar Karaboğa

Prevela: Nina Bajsić.