Enver Krivac

Jedan dan za ručkom kaže Lot svojoj ženi:
– Ženo! Bit će sranja!
Žena raširi oči i pita ispod glasa:
– Šta?
– Ne znam šta, ali imam filing!
– Filing?
Lot otkine zubima komad janjetine, ostatak baci u glinenu posudu i probrblja kroz masne usne:
– Jel ja pričam egipatski? Steže me u desnom ramenu, a ti znaš šta znači kad mene steže u desnom ramenu!
– To znači da nema seksa.
Dvije Lotove maloljetne kćeri spuste glavu i zakikoću.
– Seks... – istisne Lot kroz zube. Komadić žvakane hrane zalijepi mu se na rukav.
– U ovom gradu ta riječ je poprimila novo značenje. Sjećam se, nekad... ako si ga htio privalit mazgi ili konju ili majci rođenoj morao si dobro pazit. Danas dođeš kod postolara a ono na vratima piše "Otišao na sestru, vraćam se odmah!". Da ne govorim o seksu u četvero ili troje!

- Uvijek nam ostaje seks u dvoje – žena se ponada. – Seks u dvoje je dovoljan. Ma, dovoljan je i seks u jedno, ali nije, u pravilu, toliko nepredvidiv da bi bio zabavan.

- Ženo! Ja pričam ozbiljno, a ti ubacuješ križaljke u Levitski zakonik! Kažem, bit će sranja, evo tu me pljuni ako lažem!

Lotova žena temeljito uvuče zrak kroz nos i usisom očisti šupljine i pozadinu nepca. U čas kad je htjela hraknuti na muža, na vratima se začuje pristojno kucanje.

- Vražju mater, čovjek ne može ni jest u miru! – Lot obriše ruke u jutu i mrzovoljno ustane od stola. Njegova žena proguta kuglu.

Na vratima su stajala dva anđela u muškim tijelima.

- Da? – strese Lot kroz odškrinutak.

- Gazda Lot? – upita lijevi.

- Da, da?

- Dobar dan. Ja sam Gabriel, trgovac iz Soara, a ovo je moj poslovni partner Samael iz odjela za meke igračke. Dolazimo u ime "Kanaan Import Export", najveće firme u Jordanskoj dolini za prodaju i distribuciju proizvoda od ovčjih materijala. Možemo li vas zainteresirati za novu liniju toplih nakurnjaka "Vulgata"?

Lotovo lice se izduži u nevjerici. Okrene se i zatrese glavom prema ženi. Ona slegne ramenima. Otvori širom vrata, skupi lice natrag u opušteni grč i okrene se prema trgovcima.

- Šta sam ja jučer došao iz Hebrona? Bilmezi bezobrazni! Mislite vi da ja nikad nisam vidio anđela u životu?!

- Oprostite, gazda Lot, ako nemate vremena za prezentaciju, nećemo vas gnjaviti i...

- Ajde, ajde! – povuče Samaela za halju i gurne ga u kuću – Uđite, imate face ko konj na grupnjaku! - Za njim gurne i Gabriela –  Ajde, ajde, neće božje sluge ostat nepočašćeni u Lotovoj kući.

Anđeli zbunjeno zateturaju na pragu. Lot ih pogura prema stolu.

- Mene ste mislili? E, morate vi još puno potopa organizirat da bi me mogli preveslavat s tim trgovačkim pričama! Morate malo poradit na ulasku.

- Oprostite, gazda Lot... – reče Gabriel. – ...ali opreza nikad dosta. Znate, ja i kolega smo na tajnom zadatku.

- Tajni zadatak, a? Opet prljavi poslovi za Velikog? Heh, pa onda vas treba napojit i nadojit! Ne može se božja srdžba izvršavat na prazan želudac! Ženo! Sa svakog stabla u vrtu skini nam po plod!

- Kojeg stabla u vrtu?

- Ma tako se kaže samo... Daj hrane još, jebo ga ti!

Lotova supruga poslušno ode u kuhinju. Lot se nagne k dvojici došljaka i desnim kažiprstom nacrta osmicu po zraku pored uha.

- Oprostite joj, malo je spora.

Uskoro su svi sjedili za stolom. Samael postane znatiželjan.

- Gazda Lot, oprostite na pitanju, ali kako ste nas prepoznali?

- Ah... – Lotova napetost popusti. Uzme vrč i natoči im vina. – Moj tetak, ne znam jel ga znate, Abraham, sin Terahov, unuk Nahorov, praunuk Serugov, susjed Amrafelov, Arpakšadov sparing partner i instruktor kroćenja deva maloj Sari od Jafeta šta ima brusionicu noževa iza bordela "K Janjećem Klitorisu", Abraham, no?

Anđeli potvrdno zagegaju glave.

- E, pa on vam stalno s ovim vašim generalnim direktorom razgovara! Prvo smo mislili da je otišao na kvasinu, ali nakon incidenta s faraonom, ne znam jel se sjećate, a ne ne sjećate se, heh, došao je pred Abrahama i uvalio mu jezikovu juhu jer je oženio svoju sestru! Neugodnjak živi! Vidio ja na svoje oči, reko – buraz, nisi tolko ni lud. Onda smo opalili pedalu iz Egipta. Tad sam prvi put vidio vas... bespolce. Uvijek vi nešto amte tamte, pa se obučete u dečke, pa, pa... pa nekad u žene, pa... a nekad samo petljate po oblacima pa mene fino stisne južina i onda sam po dva tjedna za ništa.

- Istina, zna bit po dva tjedna za ništa – Lotova žena potvrdi i razlomi pogaču.

- Ženo! Daj malo popusti, a? – Lot opet nacrta broj pa pita – A šta vi, šta? Kakav tajni zadatak? Jel smijem ja znat? Ajde, ajde, pa nemojte mi sad tu izigravat neke božje igrokaze! Jel znate vi da je Noa moj predak?

- Znamo, gazda Lot.

- Pa onda znate i da je Jahve sklopio s njim savez, a to znači... – Lot zamaše desnicom kao da miješa zrak između anđela i sebe. – Mi smo si ekipa, no? Kako je ono išlo? – Lot promijeni glas u duboki tetralni registar – Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Savezu između mene i zemlje! U oblaku kad se pojavi duga, ja ću je vidjeti i vjekovnog bla bla sjećate se toga, no?

Anđeli opet šutke potvrde.

- Onda? U čemu je problem? Oće bit sranja? Jer ja već danima znam da hoće! Ženo! Reci im ti! Jel govorim da će bit sranja jer me steže tu u desnom ramenu, a? Ajde, reci im! Šta sam rekao malo prije?

Lotova žena poslušno odgovori.

- Bit će sranja.

- Evo na! Nema pet minuta. – Lot navuče samozadovoljni osmjeh. Gabriel se nakašlje, otpije gutljaj, obriše rukavom urednu bradu i uhvati Lota za ruku.

- Gazda Lot... gledajte. Vaš tetak i Jahve... imali su male pregovore pred neki dan i... uglavnom, da ne duljim... da, bit će sranja.

- AHA! Aha! Ženo, jesi čula?! Jesam rekao? Jesam rekao? Šta? Upravni odbor je odlučio zatvorit bordele nedjeljom, jel to? Zabrana pušenja starijima pred djecom? Nema više slatkog s magarcima na blagdane? Gledajte, mislim nije da se ja petljam ali to je trebalo napravit još pretprošle godine kad je malom Henoku zapela u grla ona... Ženo! Šta je zapelo malom od Milke?

- Gazda Lot. – prekine ga Gabriel – Koga još ovdje imaš: sinove i kćeri, sve koje imaš u gradu iz mjesta izvedi! Jer mi ćemo zatrti ovo mjesto.

Samael pokaže prema zidu i nastavi.

- Vika je na njih pred Jahvom postala tolika te nas Jahve posla da ga uništimo.

- Hej, hej, hej, uou, uou! Čemu taj arhaični lingo? Kakva je to konstrukcija rečenice? Te nas Jahve posla, šta je to aorist, koji vrag? Pa tako niko ne govori još otkad je Kajin pao na forenzičarskom! Vi to mene malo, ono, op, op, ispod haljine malo, a?

- Najozbiljnije ti govorimo. Na noge! Uzmi svoju ženu i svoje dvije kćeri koje su ovdje da ne budeš zatrt kaznom grada! Bježi da život spasiš! Ne obaziri se niti se nigdje u ravnici ne zaustavljaj! Bježi u brdo da ne budeš zatrt!

Lot promrmlja sebi u bradu.

- I vidje Bog da su retardi i da nije dobro.

- Nešto si rekao? – Gabriel podigne obrve. Lotova žena priskoči.

- Rekao je da Bog vidje da...

- Ženo! Ajde, idi vidi malo iza kuće jesam ja tamo, a? Nego, momci... Jel vi imate pojma koliko sam se ja u životu već puta selio? Hm? I šta sad, opet jer se grad malo pokvario? Nećeš ti problema! Pa ovi preko u Gomori šta rade, mi smo bebe ovdje. Prođite cijelom zemljom kaananskom, u svakom većem mjestu naći ćete il korumpirane vlasnike stada il neobrezane robove il neko masira prostatu kokošama iz dosade, razumijete? Ljudi su ljudi, nema tu mudrosti. Kazni ih danas, bit će skrušeni dva tjedna, malo će gledat preko ramena i onda opet ispočetka.

- Lot. Ne razumiješ. Ovo što smo ti rekli ne podliježe pregovorima. Ako ne odete još noćas završit ćete isto kao i svi drugi grješnici u gradu. – Gabrijelova ozbiljnost ne popusti.

- Jahve ima planove za cijelu Sodomsko-Gomorsku županiju. – nadoveže se Samael.

- Hej, ne možete tako pričat sa mnom, malo anđeoski, malo normalno, razvit ću bipolarni poremećaj. Uostalom, zašto ja? Zašto moja familija? To preko veze, zbog Abrahama?

- Ne, ne, ne... Ti, tvoja žena i tvoja djeca ste jedini čisti u ovom leglu opačina i poroka. Vi ste jedini koje je Jahve odlučio poštediti. Razumiješ, Lot?

- A, to je nešto kao... kartica za slobodan izlazak iz zatvora?

- Ne. Tvoja savjest je čista. Ovo je tvoj izlazak iz zatvora u kojem čamiš nepravedno.

- Hmmm – Lot se nalakti pa desnim dlanom izmasira obraze. – Ko sam ja, dragi moji bespimpenjaci, da bacam kamenje na druge? Živim ovdje već godinama, mučim se, radim po čitave dane i šta imam od toga? Pun sam zavisti i bijesa, inata i ljutnje, netolerancije i žuči. Lako je vama kerubinima, vi to sve pirotehnikom rješavate, malo svjetlosnih efekata, malo mač u plamenu i svi polude. A ja umjesto mreže za komarce imam mrežu za silovatelje!

- Nemaš ni to više – supruga ga ispravi. – Jučer su je cijelu izbušili dečki iz filistejske šahovske reprezentacije.

Lotove kćeri pokriju lica haljinama i opet zakikoću.

- Ženo! To je možda malo previše informacija za naše goste! A vas dvije ćete me čuti poslije.

- Lotar Matej iz Negeba! – supruga drekne. – Prestani me stalno ušutkavat jer ću im reć sve za malog hermafrodita iz Damaska kojeg držimo u podrumu!
   
Anđeli se zbunjeno pogledaju, a onda Gabrijel upita.

- Oprostite, gazda, ne znam jesmo dobro čuli, ali... nije li vas žena upravo nazvala Lotar Matej iz... Negeba?

- Beštija! Da, nazvala me Lotar Matej iz Negeba, to mi je puno ime. Lotar Matej iz Negeba, sin Haranov, unuk Terahov, praunuk Nahorov, susjed Išmailov, jamac Metušalahov i glavni dobavljač melase za Lameka od Nimroda šta drži štand sa kanditorskim prerađevinama od kozjih očiju na glavnom trgu. Samo prirodni materijali, molim lijepo, i ako ste čuli možda za incident od pred dva mjeseca znajte da su to laži iz zavisti koje šire oni nepoti u Sodoministarstvu zdravstva, bagra ljubomorna!

- Lotar Matej iz Negeba? – ponovi Gabrijel. – A ne Lotar Matej iz Betela?

- Lotar Matej iz BETELA?! Ohoho... – Lot se glasno nasmije – Ženo! Čini mi se da se neko dobro zajebo!

- Da, i to oni koji se zovu Ne-po-gre-ši-vi-ma! – Lotova žena prokomentira kroz ironično glumatanje – Lotar Matej iz Betela vam živi dvije ulice niže! Preko puta salona za timarenje. Ha, vjerujte niste prvi kome se to desilo! Trebali ste bit tu kad su bili za popis stanovništva... Pa jesi ti iz Betela, pa jesi ti iz Negeba, pa tako pol dana a mene sastavilo, u gaće mi pobjeglo!

Uskoro, cijela se Lotova obitelj, nakon dugo vremena, smijala zajedno.

- Dvije ulice niže? – zbunjeno će Samael – Paaa... ako je tome tako, primite naše isprike, gazda Lot. Čini mi se da je došlo do male zabune! Heh. Znate, u ovim ljudskim tijelima je lako pogriješiti.

- I zgriješiti, dragi moj kerubni prijatelju! I zgriješiti! – Lot se i dalje smijao.

- To bi onda bilo to. Oprostite na smetnji i hvala vam na hrani. Nadam se da ćete nas ispričati, znate, poruka koju moramo prenijeti ne može baš čekati, pa bi bilo najbolje da odmah krenemo dalje... do Lota iz – Gabrijel naglasi uzdignutim kažiprstom – Betela. A ne iz...

- A ne iz Negeba! – Lot prihvati anđelovu šalu na vlastiti račun.

- Nego, jel vas možemo samo zamoliti... ovaaj, malo nas je, kako bi rekli... – Gabriel krene skrušeno, a Samael ponizno nastavi – Kao da nam je pogača malo uzburkala probavu, pa ako bi mogli na kratko iskoristiti vaš toalet?

- Klonju? Pa kakvo je to pitanje? Naravno da možete! Dajte, pa to je normalno, čemu tolika pristojnost, kulo babilonska! WC vam je odmah u dvorištu, samo tu idete kroz vežu pa na lijevo, vidjet ćete. Imamo dva šekreta jer nas ima četvoro, pa, ono, tako da možete obadvojica. 

Anđeli se zahvale i odu u toalete. Lot se okrene prema ženi.

- To je zato jer ne stavljaš dovoljno soli u pogaču! To ti uvijek govorim! Ti i tvoja sol!

- Pa šta onda? Malo soli gore dolje! Šta će im bit?

- Bit će sranja, ženo. Bit će sranja.