Zaplet u kojem se Theu Griepenkerlu, stručnjaku za aramejski, tijekom bombaškog napada u Mosulu pred noge dokotrljaju svitci na Isusovom materinjem jeziku, ispali iz utrobe raznešenog reljefa, spada u filmove B-produkcije ili parodiju. 'Sudbonosni' događaj poslužio je Michelu Faberu, Nizozemcu koji piše na engleskom i živi u Škotskoj, da zaplete radnju satiričnog romana Vatreno evanđelje (Vuković&Runjić, 2009). U njemu je opleo po fundamentalizmu, izdavačkoj industriji i književnim hitovima koji na nemoguće načine miješaju Isusa, Mariju Magdalenu, templare i reptile.
Theo se iz Iraka vraća u Kanadu i, prevevši tekst sa svitaka, otkriva da se radi o svjedočanstvu Malha, pomoćnika velikog svećenika Kajfe, koji je prisustvovao Isusovoj izdaji, osudi i smrti. Peto evanđelje popraćeno Theovim komentarima, u izdanju omanje izdavačke kuće koja se obogatila na priručniku koju djecu uz pjesmu uči tablici množenja, ubrzo postaje hit. Theovom egu uspjeh godi nakon naprasnog prekida s djevojkom, ali ona 'sudbina' s početka ubrzo će pokazati svoje zube. Malhovo evanđelje uzburkat će duhove jer donosi Isusa u ljudskijem obličju nego bi to mnogi voljeli. Malho opovrgava čuda i muci na Golgoti dodaje izljeve tjelesnih tekućina.
Faberov roman o suvremenom Prometeju dio je serije suvremenih rekonstrukcija mitova škotske izdavačke kuće Cannongate. Među Cannongateove narudžbe spadaju, među ostalima, Penelopeja Margaret Atwood i Baba Jaga Dubravke Ugrešić, a krajem godine očekuje se i roman A. S. Byatt inspiriran nordijskim mitom o sumraku bogova. Faber, koji je kod nas već prevođen (Ispod kože, Celeber, 2002.), svojeg je Prometeja riješio titanskih osobina, utjelovivši ga u debelom samodopadnom kanadskom znanstveniku. Zapalivši svojom knjigom javnost, dio koje je knjigu kupio samo da bi je spalio, Theo nije potpuno svjestan svojeg novostečenog utjecaja. U mitu još fali iskljucana jetra i pripadajući orao. Stupidni komentari s Amazona, nadobudni islamist i trailor trash ajkovskog prosedea preuzet će ulogu kaznitelja.
Faberov Prometej zapravo se po ničem pretjerano ne razlikuje od svjetine, a sve ih povezuje opsjednutost sobom i more predrasuda.
Srđan Laterza
'Hrvatski antifašistički strip' hvalevrijedan je projekt, velika slikovnica o jednom od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.