Joydeep Roy-Bhattacharya, Straža (Edicije Božićević, 2013, preveo Borivoj Radaković)
Paštunka Nizam koja je stradala u američkom bombardiranju svadbene povorke i koja se iz svojih surovih planina spustila na sklepanim drvenim kolicima želi samo pokopati bratovo tijelo u skladu s muslimanskim običajima. No vojnici u posljednoj američkoj isturenoj bazi prema divljim planinama ispočetka sumnjaju kako se radi o talibanskom mamcu: djevojka je ili bombaš samoubojica ili špijunka koja ih želi izmamiti van baze kako bi talibani dovršili svoju noćnu borbu s njima. Napetost raste sve više i više, no djevojčina nadljudska upornost i ponos u vrlo kratkom vremenskom razdoblju potaknut će pojedince na promišljanje svrhe afganistanskog rata i vlastitog morala. Autor Joydeep Roy-Bhattacharya za kostur priče svog romana Straža odabrao je Sofoklovu tragediju Antigona i tako povukao nesvakidašnju usporedbu između suvremenih ratnih priča i antičkih pojmova časti, hrabrosti i ponosa. U Straži se tako sa svakim poglavljem izmjenjuju pripovjedači. Prva je, naravno, Antigona tj. Nizam čiji je zahtjev jednostavan, jasan i na čvrstim moralnim temeljima: njena je dužnost pokopati voljenog brata koji ne samo da nije bio taliban, već je i pripadao jednom od plemena koji su se borili protiv njih. Ali Nizam se sudara s vojnom birokracijom – tijelo mora biti odnešeno i prikazano u afganistanskim medijima kao primjer što se događa s onima koji napadaju američke vojnike.
Nakon Nizam, pripovijeda nam poručnik Nick Frobenius, jedan od likova za kojeg je kroz cijelu knjigu jasno da je na svoje suborce ostavio najjači dojam. Naime, Nick je visoko obrazovan, nadaren i inteligentan muškarac čije mu nadprosječne kvalitete u ratu samo zadaju emocionalne i psihičke probleme. Čitanje Tacita i drugih grčkih povjesničara pomažu mu da bolje shvati prirodu rata koji neminovno uništava svačiju ljudskost. Ulogu jednog od stražara koji je čuvao Polinikovo tijelo Roy-Bhattacharya daje doktoru Scotu, a Antigonine sestre Izmene novom prevodiocu Musadu za kojeg brzo doznajemo da je gay. Masud u Amerikancima vidi svojevrsne spasioce koji su u Afganistan došli pomoći narodu potlačenom od suludog talibanskog režima. Svoju je cijelu obitelj izgubio u masakru jer mu je majka odbila zatvoriti svoju školu za djevojčice, a sam je pukom slučajnošću ostao živ. I dok Masud slijepo vjeruje u američku vojsku i budućnost koju ona štiti, to se ne bi moglo reći ni za same američke vojnike. Kako Roy-Bhattacharya skače 'iz glave u glavu' doznajemo više o životima vojnika i zašto su neki od njih stupili u vojsku. Glasnik tj. narednik Ellison vjerovao je u dužnost svakog pojedinca da ispravi ono što se dogodilo jedanaestog rujna 2001. Naravno, tu su i likovi poput snajperista Simonisa (koji je znakovito porijeklom iz malog i siromašnog mjesta Sparta u državi New York) koji su se prijavili u vojsku za novac i zbog čistog užitka ubijanja. No svakako valja reći i to kako Roy-Bhattacharya svoje likove ne portretira crno i bijelo, već kao obične, svakodnevne ljude od kojih svaki ima neku svoju ljestvicu vrijednosti. To nas naposlijetku dovodi i do Kreonta, odnosno kapetana Connollyja za kojeg bi se moglo reći kako naprosto obavlja svoju dužnost u skaldu s onim što mu je naređeno. Kreonta, kao simbol svega onog nepravednog i slijepog za ljudsku patnju, svega što je po slovu zakona, ali ne i po mjeri čovjeka, prepoznaje i poručnik Nick Frobenius i to u cijeloj američkoj vojsci prisutnoj u Afganistanu, iako u njoj nesumnjivo ima mnogo časnih i ispravnih ljudi. S druge strane valja naglasiti kako Straža, iako posvećena narodu Afganistana, nije apologija talibanskom (ili bilo kojem drugom) režimu čiji je kreontizam opisan u sudbinama Nizam i Masuda. No, kako bi rekli sami Amerikanci: two wrongs don't make a right, ili radije po naški: Kreont se Kreontom ne izbija.
Joydeep Roy-Bhattacharya indijski je romanopisac koji je dosad objavio tri romana. Prva dva romana, The Gabriel Club i The Storyteller of Marrakesh prevedena su na četrnaest jezika, a zanimljiva je i činjenica kako je njegova Straža istodobno objavljena u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Australiji, pa je hrvatski prijevod njezin prvi objavljeni prijevod u svijetu.
Katarina Brbora
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.