Začitavanje: 'Kasna obitelj'

Zeruya Shalev, izraelska spisateljica, pozornost čitatelja i pohvale kritike privukla je svojom trilogijom koju je kod nas objavila izdavačka kuća Fraktura. Poslije romana Ljubavni život i Muž i žena, prošle je godine svjetlo dana ugledala i njena posljednja knjiga Kasna obitelj. Priča je to koja se na neki način nastavlja tamo gdje je Shalev stala sa svojim drugim romanom čija je središnja tema bio brak pred raspadom. No brak Elle i Amnona Millera se zapravo već raspao. Finalni rez je povukla Ella dok je bila odsutna od kuće, na arheološkoj konferenciji – jednoj od brojnih na koju su je pozvali da bi predavala o kataklizmičkim događajima na otoku Theri, vulkanskoj erupciji čija je enormna snaga rascijepila na pola ono što danas znamo kao Santorini. Njezin suprug Amnon, također arheolog, ispočetka se ne želi pomiriti s Ellinom odlukom, no ipak se povlači u iznajmljeni stan ne bi li tako dao Elli vremena i prilike da se predomisli. I zaista, ne toliko poljuljana poteškoćama novoga života, već gubitkom svog identiteta žene i majke i nedostatkom potpore od prijatelja i obitelji, Ella će se pokušati pomiriti sa suprugom. I dok Amnon zapravo želi brak u kojem je voljen i željen, Ella se na taj korak odlučila ponajviše da spasi obitelj, da održi zajednicu u kojoj je njihov šestogodišnji sin bio sretan i obasipan pažnjom. Nakon još jednog, i k tome prilično bolnog neuspjeha, ona doživljava psihički slom koji dovodi u pitanje čak i njene majčinske sposobnosti – upravo ono što ju je definiralo tako dugo vremena…

U ovoj slojevitoj i kompleksnoj priči, Shalev će analitički preispitati zaista sve: od duboko disfunkcionalnog odnosa pripovjedačice sa svojim ocem i majkom, suprugom za kojeg ni sama ne zna kad ga je prestala voljeti, sinom kojim je bila gotovo opsjednuta otkad se rodio pa do doživljaja tuđih, nepoznatih obitelji koje susreće na cesti ili u omiljenom kafiću. Baš poput arheologinje otprašuje sloj po sloj prašine i radi to sustavno i temeljito, ne zapostavljajući nijedno područje niti ušminkavajući ono što će iskopati na svjetlo dana.

Ono što pak daje posebnu boju njenom introspektivnom, bespoštednom tekstu je poetičnost izraza koji je k tome i izrazito ženski. Stoga način na koji Ella razmišlja, primjećuje i govori možda nije pretjerano uvjerljiv, ali čini njezin tok svijesti nečim posebnim za čitanje. Naravno, paralele s arheologijom i drevnom katastrofom na Theri su puno dublje od toga: može li ono što je jednom podijeljeno tolikom snagom ikad više biti cjelovito i zdravo? I baš onako kako je kataklizma na Theri imali utjecaja čak i na relativno udaljeni Egipat, tko može predvidjeti kakvu sreću ili nesreću nosi raspad jedne nekoć sretne obitelji?

Iako Kasna obitelj svakako spada u vrh kvalitetnog ženskog štiva i s jednakim je oduševljenjem čitana kako u Njemačkoj i SAD-u tako i u Hrvatskoj, zanimljivo je primijetiti kako je jeruzalemsko okruženje u knjizi dobrodošla promjena od onog anglosaksonskog i općenito zapadnjačkog. U ovom se slučaju iscrpljene kućanice, karijeristice, samohrane majke, udane, razvedene i one ostavljene podjednako brinu za sigurnost svojih obitelji koje su neprestano izložene opasnostima terorizma i rata. Možda ta naglašena, dodatna tjeskoba za koju zapravo postoji dobro opravdan razlog još više upada u oko nakon čitanja autoričinog životopisa i saznanja kako je Kasna obitelj napisana u periodu kad se Zeruya Shalev kod kuće oporavljala od teških ozljeda zadobivenih zbog samoubilačkog, terorističkog napada na autobus u blizini njenog doma.

Za svoj je rad također višestruko nagrađivana u Izraelu, Njemačkoj i Francuskoj gdje su njene knjige osvajale top liste bestselera, a po romanu Ljubavni život u Njemačkoj je 2007. godine snimljen i istoimeni film (Liebesleben).

Katarina Brbora