O nastajanju i nestajanju

U pokušaju da napišem kritiku o ovom djelu, razmišljala sam o svemu osim o samoj kritici. Možda to i jest moj stav i moja analiza ovog djela. Možda je upravo prostor koji su mi djelo i zadatak da napišem kritiku o njemu ostavili najveća vrijednost Sarajevskog Marlbora.

Prije svega, smatram da je bitno naglasiti kontekst Sarajevskog Marlbora ne samo u mojem čitateljskom iskustvu nego i u mojem životu. Ja, naime, nisam dijete rata. O njemu sam mogla čuti na satovima povijesti, od članova obitelji, na televiziji ili pročitati u knjigama. Obitelj nikad nije forsirala da znam detalje ili da stvorim stav o ratu, već je njegovala svojevrsno poštovanje. S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti da sam čitanju ovog djela pristupila kao tabula rasa, bez predrasuda.

Sarajevski Marlboro, prva zbirka kratkih priča Miljenka Jergovića (Sarajevo, 1966.) objavljena je 1994., a nalik je na dnevnik psiholoških procesa i događaja za vrijeme rata. Sastoji se od 29 jedinstvenih priča koje funkcioniraju samostalno, neke čak i izvađene iz konteksta rata. Rat, doduše, kroz ove priče ima ulogu povećala kojim svakodnevne stvari (kao što su kaktus, biblioteka, odnos susjeda, cigarete…) poprimaju glavne uloge. Ti predmeti odjednom postaju glavna okupacija likova, središte zbivanja i na sebe primaju alegorijsko značenje. Služe kao simboli te po njima prepoznajemo određene priče. Odličan primjer je već spomenuti kaktus, obična biljka za koju se lik u priči brine kao o osobi. Također, spomenute cigarete bitan su faktor u ovome djelu: osim što je po njima nazvana zbirka, one imaju i povijesni kontekst i nose titulu najboljih Marlboro cigareta upečatljivog izgleda.

Zbirka započinje pričom Izlet u kojoj se lik prvi put susreće s pojmom smrti te je priča nagovještaj teme i atmosfere zbirke. Upravo je smrt pojam koji će iz fenomena postupno prelaziti u svakodnevnicu. Priče koje slijede sličnog su ugođaja: odnos čovjeka prema čovjeku i čovjeka prema predmetu koji se kroz rat izvrće i nastaje, odnosno nestaje. Tako primjerice, kroz priču Grob, kutija odražava i ekonomsko i društveno stanje Bosne i time postaje svjedok vremena, kao i biblioteka u istoimenoj priči koju zahvaća požar te nestankom knjiga zapravo nestaje i ono ljudsko i sama pisana povijest tog prostora. Sličan motiv nestajanja knjiga, odnosno znanja i identiteta susrećemo u filmu Fahrenheit 451.

Spomenut odnos čovjeka prema čovjeku najbolje se može izolirati u Hanumici koja, osim što govori o odnosu muškarca prema ženi kao o odnosu ljudskih bića i spolova, govori i o odnosu materijalnog i duhovnog te odnosu religija. Biblioteka koja je simbolično postavljena kao posljednja priča zbirke, ne govori samo o nestanku nečeg materijalnog, već i o nestanku ljudskosti, ali ostavlja prostora za nove početke i evoluciju.

Smatram da je sama kompozicija zbrike genijalna, a čitanjem od početka do kraja ne razočarava. S ovim sam se djelom prvi put susrela u 2. srednje te sam ga nedavno ponovo pročitala. Shvatila sam da je upravo ovo djelo dokaz mog napretka ne samo u čitateljskoj sferi, već i u načinu na koji pristupam stvarima i načinu na koji primjećujem detalje. Ljepota ovog djela je to što se ono može čitati kao povijesno, fiktivno i intimno djelo, zato - čitajte!

Zara Bangoura

***

Razumijem što čitam naziv je projekta koji su provodile Booksa i Klasična gimnazija.

U sklopu projekta učenici su na čitateljskim klubovima čitali odabrane naslove i o njima razgovarali, a potom snimili video kritike na temu Sarajevskog Marlbora, Proklete avlije, pjesme Piramida te pjesme Ti koja imaš nevinije ruke.

Učenici su potom ugostili autore čija su djela čitali, a objavljene su i snimke razgovora s Miljenkom Jergovićem, Evelinom Rudan te Lukom Ostojićem.

Srednjoškolci su se okušali i u pisanju kritika pa je tako Zara Bangoura pisala o Sarajevskom Marlboru, Ela Ćurlić o knjizi Upomoć, pročitali smo knjigu! Klinički pojmovnik kritičkog čitanja, Antun Habajec o Sarajevskom Marlboru i poeziji Eveline Rudan te Antonija Lozo o poeziji Vesne Parun i Eveline Rudan.

Projekt Razumijem što čitam podržalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.