Da su knjige doslovno poput putovanja iz otrcanih usporedbi s blurbova na koricama, Zaposjedanje (Vuković&Runjić, 2007.) bi vjerojatno srušilo zakone poznate nam fizike. Ne bi nas samo odvelo natrag u vrijeme da posvjedočimo burnoj ljubavnoj priči između dvoje viktorijanskih pjesnika, već i u čarobni svemir mitske Meluzine, potopljenih gradova, nordijskog Ragnaroka i spiritualističkih seansi u posvemašnjem mraku.
Naime, tako dobro i tako maštovito piše A. S. Byatt koja je ne samo izmislila likove svojih zaljubljenih pjesnika, priznatog i slavnog Randolpha Henrya Asha i manje poznatu, ali ne i manje kvalitetnu Christabel LaMotte, već je u njihovo ime ispisala stihove, bajke i pisma koji koliko svojom ljepotom, toliko i autentičnošću izraza oduzimaju dah svakom ljubitelju dobre književnosti.
No, Zaposjedanje nije samo neoviktorijanski ljubavni roman kao što nije ni demonstracija autoričine vještine rekonstrukcije stila ili za to potrebne erudicije, to je istovremeno i roman potrage za odgovorima kao i komentar na moderno poimanje ljubavi, veza, seksualnosti i samog posjedovanja koje iz nje proizlazi.
Viktorijansko doba i njegov ideal čednosti savršena su suprotnost pomalo egzibicionističkoj današnjici koju najbolje predstavlja maksima 'sex sells' čega je A. S. Byatt vjerojatno bila itekako svjesna dok je paralelno ispisivala priču o znanstvenicima Rolandu i Maud koji pokušavaju otkriti istinu o Ashu i Christabel. Na više od jednog načina Roland i Maud proživljavaju romansu sličnu onoj dvoje pjesnika za koje su se akademski specijalizirali: Ash je bio oženjen muškarac i navodno u sretnom braku sa svojom suprugom Ellen, dok je Roland vezan za svoju djevojku s kojom je zapravo odavno izgubio bliskost; Christabel je neudana gospođica u tridesetpetoj godini i živi s prijateljicom Blanche Glover te se za njihovu vezu uvijek pretpostavljalo da je više lezbijske, nego prijateljske naravi – dok je Maud moderna feministica s pokojim lezbijskim iskustvom iza sebe.
Ipak, nepravedno bi bilo ne spomenuti i brojne druge, a jednako važne teme kojih se dotakla Byatt: religija i njeno propitivanje nakon izlaska Darwinovog Porijeka vrsta ili njeno pretvaranje u 'materijalnu spiritualnost' u Americi gdje su mediji, sestre Fox, komunicirale s duhovima pomoću kucanja – jeftine i praznovjerne inačice vjerovanja koje će postati i ostati izvorom dobre zarade. Naravno, i pitanje ženske neovisnosti i morala proteže se i kroz Christabelinu i Maudinu priču, svako u svom vremenu i kontekstu, ali opet začuđujuće slično s obzirom na vremenski razmak.
Sve to upakirano je besprijekornim stilom A. S. Byatt u tradicionalnu 'engleštinu' koja za svoje lokacije bira vrištine, stara groblja, porušene i ruševne dvorce, knjižnice i maglovite obale Atlantskog oceana. I naravno, loše vrijeme, čangrizave engleske plemiće i misterij koji mora biti razotkriven prije kraja. Zbog svega navedenog moglo bi se zaključiti kako je Zaposjedanje ujedno i pomalo žanrovski mozaik svega i svačega, ali mozaik koji u cjelini tvori originalan, neodoljiv prizor koji je u isto vrijemo i povijestan i moderan, i realan i fantastičan, te i ispovjedan i analitičan.
A ako vam nije dovoljna naša preporuka, možda će pomoći i činjenica da je Zaposjedanje 1990. godine nagrađeno Bookerovom nagradom, a njegova autorica 2008. proglašena jednim od pedeset najvećih britanskih pisaca od 1945. godine.
Katarina Brbora
'Hrvatski antifašistički strip' hvalevrijedan je projekt, velika slikovnica o jednom od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.