Godina je 1942. Čehoslovačka se sad zove Protektorat Češka i Moravska i postaje scenom beskrajno tužne ljubavne priče, ali i atentata na Reinharda Heydricha, tvorca monstruoznog 'konačnog rješenja' i čovjeka kojeg je Hitler držao za svog najizglednijeg nasljednika. U središtu ljubavne priče je prekrasna Ivana koja jedne večeri na selu upoznaje Tomaša Bema, dvadesetdvogodišnjaka koji mora napustiti Protektorat i u Engleskoj se obučiti za pothvat svog života: smaknuće mrskog Heydricha. Tek nešto mlađa od njega, Ivana se zaljubljuje na prvi pogled i s Tomašem provodi nekoliko dana i noći ukradenih od rata, pokreta otpora, Engleza i svog zaručnika Antonina Sedlaka. Razumijevanje i strast koju je izmijenila s Tomašem utisnula se u Ivanu snažnije od ičega što je dotad doživjela i što će ikad doživjeti. Ostavila je zaručnika i preselila se u Prag. Tamo će opet susresti Tomaša, Tomaša koji se upleo u nešto veće od njih dvoje, nešto što će na koncu od njegove Ivane učiniti invalida osakaćenog tugom čiji će teret ostatak života nositi Antonin.
''Viđao ju je svakih nekoliko tjedana. Na sastancima, na ulici. Nisu mnogo razgovarali. Nije bilo važno. Znao je da taj čovjek, tkogod da jest, nije s njom - da je otišao i da ga čeka. Otac mu nije želio zlo. Sve samo ne to. Ne, da bi ubio zvijer, trebao ju je živu. Živu, zdravu, u dosadnom životu. Da sjedi na krevetu, navlači papuče; prepire se za večerom zbog cijene novog namještaja. Samo pusti da živi, mislio je, i poput drugih umre na dnevnom terenu. On je mogao čekati.''
U Novom svijetu, daleko od Češke i bolnih uspomena, Ivana i Antonin proživljavaju ostatak života sa svojim sinom jedincem koji će i sam progonjen tajnama majčine ljubavi otići u Češku i otkriti kakvi su to tragični događaji oblikovali njegove roditelje. Mark Slouka ovu je knjigu posvetio svojim roditeljima, Olgi i Zdeneku, koji su proživjeli polovinu ove priče i možda u tom leži snaga njegovih riječi. Pomno ih je, i ne bezbolno, birao da vrati zaboravljeni život junacima kojima nitko nije podigao spomenik, malim ljudima, koji su u onom strašnom vremenu ostavili ne samo svoja materijalna dobra već i jedinu priliku za sreću. Što reći o njegovom stilu, a da nije sama Oprah opisala kao 'raskošnu, blistavu prozu'? Detalji kojima obasipa čitatelja Slouka čini toliko nužnima kao i samu priču, opisi prirode, jednostavnih jela, navika, pogleda, čak i misli koje je mogao samo nagađati čine savršenu cjelinu bez koje Vidljivi svijet (Naklada Ljevak, 2009.) ne bi bio ni upola tako sjajna knjiga.
Suočen s potresnim temama kao što su čuvanje uspomena, život u boli i nedovoljnost ljubavi da prevlada povijest i vrijeme Slouka ispisuje stranice natopljene tugom i ne nudi nikakvog rješenja, kao da je sama ispovijed put ka iscjeljenju. Ako odavno niste stranice svog štiva natopili iskrenim suzama, možda je vrijeme da razgibate suzne kanale.
Katarina Brbora
'Hrvatski antifašistički strip' hvalevrijedan je projekt, velika slikovnica o jednom od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.