Začitavanje: 'Kolijevka za macu'

Magistarski radovi obično nisu zanimlljivo štivo širem krugu ljudi. Nakon što su mu odbili prvi rad, profesori s čikaškog sveučilišta Kurtu Vonnegutu su titulu magistra antropologije 1971. dodijelili za roman Kolijevka za macu (EPH Liber, 2010.), domaćoj publici poznatom preko istoimenog sprskog prijevoda iz 1978.

Iako mu tada vjerojatno nije bilo do antropoloških analiza, Vonnegut je svoje znanje o ljudima u kriznim situacijama mogao produbiti 1945., dok je kao ratni zarobljenik boravio u bombardiranom Dresdenu. Drezdenska epizoda ukoričila se u najpoznatiji mu roman, antiratni i znanstvenofantastični Klaonica-pet (Slaughterhouse-Five). Poslije rata Vonnegut je 14 godina radio u PR-u General Electrica, radeći intervjue sa zaslužnim znanstvenicima. Neki od njih, potpuno nezainteresirani za način na koji će se njihovi izumi koristiti, neimpresionirani činjenicom da će možda posredno držati prst na okidaču, postali su materijal Kolijevke.

U romanu izašlom 1963. Vonnegut sukobljava destruktivnu racionalnost zapadnjačke znanosti s tadašnjim samozavaravajućim posezanjem mladih Amerikanaca za misticizmom. U Kolijevci je zaključio da inteligentni pojedinac, nezadovoljan ponuđenim, nema mnogo opcija.

Stranu znanosti drži dr. Felix Hoenikker, imaginarni otac atomske bombe, kojeg je vojska zatražila da smisli kako da se na bojištu eliminira dosadno blato. Izumio je Led devet, tvar koja namah ledi svaku tekućinu s kojom dođe u kontakt. Nakon Felixove smrti zadnji komadi Leda devet čuvani u termosicama poslužili su Felixovoj djeci kao valuta za postizanje osobnih probitaka. Frustrirana djeca nemarna oca svijetu su namijenila neumitan kraj.

Krešendo se događa na margini carstva, u banana-republici San Lorenzo gdje se fatalni komadići ledotvorne tvari susreću sa bokononizmom, nihilističnom religijom koja sebe ne shvaća preozbiljno. Bokononizam kombinra cinične maksime (idealne za status na umirućem Fejsu ili svevremenim magnetima za frižider) s čudnim ali miroljubivim ritualima, poput doticanja stopalima u svrhu postizanja unutarnje ravnoteže. Na San Lorenzu su svi bokononisti, iako nitko javno jer se njegovo prakticiranje kažnjava smrću.

Romanom nas vodi publicist-pustolov, Jona ili John, koji se raspituje o dr. Hoenikkeru jer piše knjigu o tome gdje su bili i što su radili očevi atomske bombe kada je prvi put zbrisala jedan grad s lica zemlje. "Zovite me Jona" prve su mu riječi koje neodoljivo podsjećaju na Ishmaelov početak pripovijedanja u Moby Dicku, a i Jonino ime konotira gorostasnog sisavca. Ipak, protagonisti Kolijevke prirodu su uspjeli ukrotiti mnogo brže i vještije od kapetana Ahaba.

Srđan Laterza